NEWS
Ljekarna

Mjerenje površinskih struja – spas za sjeverni Jadran

21.08.2008. 00:00; ; Početna / Lifestyle / Ekologija / Mjerenje površinskih struja – spas za sjeverni Jadran
590GO284645.jpg

Je li se moglo predvidjeti da će nedavno izliveni mazut uz zapadnu obalu Istre doći do porečkih, novigradskih i savudrijskih plaža, pitanje je na koje dr. Miroslav Gačić, voditelj grupe za eksperimentalnu oceanografiju pri tršćanskom Institutu za oceanografiju i geofiziku, zna odgovor. Da, moglo se, tvrdi dr. Gačić te objašnjava da već godinu dana na sjevernom Jadranu egzistira projekt NASCUM (North Adriatic Surface Current Mapping) u kojem, između ostalih, sudjeluje i tršćanski institut. Riječ je o projektu kojim se visokofrekventnim radarima kontinuirano prate površinske struje u sjevernom Jadranu.
Dr. Gačić pojašnjava da četiri radarske antene – dvije u Italiji (svjetionici Bibione i Punta Sabbioni), dvije u Istri (svjetionici Zub i Savudrija) – svakih sat vremena šalju podatke koji se zatim obrađuju i stavljaju na internet. Ta je usluga dostupna svima, no pitanje je da li je netko, osim znanstvenika, uopće koristi. Očito ne, jer dr. Gačić kaže da se uz pomoć takvih podataka može otkriti i gdje je nastalo zagađenje, što se u posljednjem slučaju onečišćenja zapadne istarske obale nije znalo sa sigurnošću.
– Ovo je bitan projekt za sjeverni Jadran koji je izuzetno prometan, a time i rizičan za eventualna zagađenja. Kroz tršćansku, venecijansku, koparsku i riječku luku prolaze velike količine nafte. Stoga se kontinuirano praćenje površinskih struja čini itekako potrebnim, no to trebaju shvatiti oni koji odlučuju hoće li se s projektom nastaviti. Činjenica je da ljudi ne shvaćaju važnost ovakvih projekata dok se ne dogodi nekakvo zagađenje koje utječe i na njihov život – kaže dr. Gačić.
Na pitanje je li voditelje projekta, u kojem sudjeluju i hrvatski Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita te Centar za istraživanje mora iz Rovinja, kontaktirao netko iz hrvatskog Ministarstva mora tražeći prognozu mogućih kretanja površinskih struja, Gačić odgovara da prema njegovim saznanjima takvih kontakata nije bilo. Veli, doduše, da ministarstva često nisu upoznata s međuregionalnim projektima.
No, u Hrvatskoj to nije slučaj. Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture poručuju nam da znaju za projekt NASCUM, ali da nisu uključeni u njega! Prema njihovim informacijama, u projektu sudjeluje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Iako i dr. Gačić ističe znanstvenu važnost kontinuiranog praćenja površinskih struja, jer je riječ o podacima koji se dosad nisu prikupljali, barem ne na tolikoj površini, s takvom preciznošću i gustoćom, napominje da je projekt prije svega važan za svakodnevni život. To očito ne misle u Ministarstvu mora pa stoga naftne mrlje i mogu nesmetano doplutati do obale u špici turističke sezone a da ih se pritom ne pokuša sanirati prije no što zagade plaže.
– Ovakvim praćenjem površinskih struja u svakom trenutku možemo znati kamo će se kretati naftna mrlja, a uključivanjem tih podataka u numerički model možemo dobiti i prognozu o kretanju struja. Ti podaci mogu biti izuzetno korisni i kod traganja za izgubljenim osobama na moru – ističe dr. Gačić.
Projekt NASCUM se, inače, financirao iz pretpristupnog programa INTERREG IIIA, a okončan je u lipnju. No instituti koji su uključeni u njega odlučili su ga još godinu dana održati na životu ne bi li u međuvremenu resornim ministarstvima dokazali njegovu važnost i potrebu da praćenje površinskih struja postane dijelom monitoringa cijelog Jadrana. Trenutno instituti, prema Gačićevim riječima, sami snose troškove održavanja cijelog sustava.
Iako je riječ o projektu koji je od izuzetne važnosti za sjeverni Jadran, znanstvenicima na hrvatskoj strani za razliku od talijanske, prema Gačićevim tvrdnjama, nije omogućeno besplatno korištenje prostora na kojem su postavili radarske antene. Naime, najam im uredno naplaćuje Plovput, koji upravlja svjetionicima Zub i Savudrija. Gačić, doduše, napominje da na talijanskoj strani, odnosno na svjetionicima Bibione i Punta Sabbioni ne postoje čuvari pa je oprema nezaštićena.

Bojan Žižović, Glas Istre

Nema analize mazuta – nema ni istrage

U Ininoj rafineriji u Rijeci, prema informacijama iz Ministarstva mora, još uvijek nije dovršena analiza uzoraka mazuta koji je pronađen prije 20-ak dana uz zapadnu obalu Istre. Stoga, ističu u Ministarstvu, nije moguće ni pokrenuti istragu te eventualno pronaći počinitelja onečišćenja

Dr. Gačić još uvijek spašava Veneciju

Hrvatski znanstvenik Miroslav Gačić, koji već dugi niz godina radi u Italiji i ljetuje u Premanturi, mnogima je poznat i po naslovima iz hrvatskih medija tipa »Hrvat spašava Veneciju«. Dr. Gačić, naime, sudjeluje u projektu »Mose« koji bi trebao spasiti Veneciju od poplava. Riječ je o gradnji podvodnih brana na trima ulazima u lagunu. Na naše pitanje je li Hrvat na koncu spasio Veneciju, dr. Gačić odgovara da još uvijek nije. Objašnjava da je napravljeno 50 posto posla.

– Sada se radilo na prilaznim kanalima koji će brodovima omogućavati ulazak u lagunu i kad su brane zatvorene. No kritični dio tog projekta bit će održavanje cijelog sustava, koje će biti izuzetno skupo jer će se sve morati obavljati pod vodom – pojašnjava dr. Gačić.

Print Friendly, PDF & Email