NEWS

Milan Budinski o Vižinadi i razlikama između bijelog i crvenog istarskog terroira

budinski-podrum
10.01.2020. 12:02; Učitavanja: 282; Početna / Gospodarstvo / Milan Budinski o Vižinadi i razlikama između bijelog i crvenog istarskog terroira

Nikada nitko u Istri nije kontrolirao skoro sedam stotina hektara vinograda koliko danas posjeduje Laguna. Sedamsto hektara ne relativno malom prostoru znači da Laguna ima pristup većem broju najvažnijih istarskih vinogradarskih položaja, s kojih u posljednjih sedam ili osam godina ne dolaze samo vrlo dobra svakodnevna vina, nego neka od najboljih hrvatskih vina uopće, o čemu uostalom svjedoče Decanterove zlatne medalje za Castello iz 2012. godine i Malvaziju Vižinadu iz 2015. godine.

[izvor: Plava Kamenica]

vizinada-malvazija

Laguna je jedan od sasvim rijetkih primjera velikih vinskih korporacija koje svojim različitim vinogradima upravljaju gotovo individualno, pa tako novi njeni vinogradi na Vižinadi ulaze u režim organskog uzgoja, na tržištu se pojavljuju Lagunina dugo macerirana radikalna narančasta vina, dok se upravo radi na lansiranju superpremium linije crnih vina.

Usput, Laguna je nedavno predstavila i svoj prvi pjenušac napravljen tradicionalnom metodom, koji je ispao sasvim dobro. Milan Budinski, glavni Lagunin enolog, najzaslužniji je za takvu diversifikaciju najveće istarske vinogradarske i vinarske tvrtke, koja sada funkcionira gotovo kao burgundski negocijant: puno različitih, specifičnih etiketa u raznim rangovima cijena, kojima je zajednička visoka kvaliteta. S gospodinom Budinskim razgovarali smo o Laguninim najboljim vinogradima, o glavnim karakteristikama istarskih terroira i o perspektivi modernih istarskih vina.

Koje su glavne pedološke značajke Vižinade?

Samo mjesto Vižinada nalazi se na prelasku između crvenice i takozvane “bijele zemlje,” tako da neki vinari koje povezujemo s Vižinadom imaju vinograde na crvenici, a neki na “bijeloj zemlji”. U našem slučaju radi se “bijeloj zemlji” odnosno o nerazvijenim i jako osjetljivim tlima na flišu, koji su interesantni zbog svog dubokog profila, brojnih izvora vode, ali i jako plitkog humusno-akumulativnog sloja. Ovi faktori utječu na to da od mlade dobi vinograda loza raste umjereno, bez problema s bujnošću, ali i bez problema s ljetnom sušom. Loza na “bijeloj zemlji” pronalazi fenomenalne uvjete za duboko ukorjenjivanje, ali je potrebno vrlo pažljivo čuvati površinski sloj tla jer se hranjiva koja u njemu loza nalazi iznimno brzo ispiru.

Koje su glavne klimatske značajke Vižinade?

Većina vinograda oko Vižinade nalazi se na povišenoj visoravni iznad doline rijeke Mirne, na otprilike 250 do 280 metara nadmorske visine, a također i relativno blizu glavnog puta prolaska ljetnih oborina karakterističnih za unutrašnjost Istre. To sve znači da vinogradi u Vižinadi prelaze iz čistog mediteranskog dijela Istre u submediteranski dio istarske unutrašnjosti. Ljeti temperature nisu toliko visoke kao što se zna dogoditi u kotlinama u unutrašnjosti Istre, ali zbog srednje povišenog položaja ni noći nisu toliko svježe kao u vinogradima na nižim terenima, ili na višim nadmorskim visinama.

To su, dakle dva faktora koja izdvajaju Vižinadu kao specifičan terroir?

Upravo tako. Riječ je o sjecištu pedološki različitih dijelova Istre i o klimatskoj razdjelnici središnje Istre. Vižinada vjerojatno ujedinjuje najbolje od dva značajno različita dijela Istre.

Zašto ste se odlučili za organski uzgoj na Vižinadi?

Zbog same mogućnosti organskog uzgoja na tako dobrim, prozračnim i kvalitativno superiornim položajima, ali i zbog potrebe da se to osjetljivo tlo zaštiti tijekom obrade, pri čemu organski uzgoj funkcionira bolje od konvencionalnog uzgoja.

Kako bi po vama trebale izgledati malvazije s najprestižnijih istarskih terroira? Je li budućnost malvazije u dujem odležavanju i kompleksnijim vinima?

Komercijalno održiva budućnost malvazije i dalje će se temeljiti i na svježim vinima. Ali, i ovo je važno: samo dokazivanjem dubinske vrijednosti sorte možemo održati relativno visok tržišni status svježe malvazije. Proces dokazivanja vrijednosti bilo koje vinske sorte predstavlja i predispoziciju da se jasno prikažu različitosti uzgojnih područja, dakle različitosti terroira. Ako to ne uspijeva u formi vina koja dugo traju, nema razloga da takvu sortu vinski svijet prihvati kao veliku sortu koja dolazi iz posebno vrijedne regije.

Dakle, nama trebaju velike, odležane malvazije s jasnim pečatom terroira, zato da bismo pokazali kako su malvazija i Istra svjetski konkurentni na visokoj kvalitativnoj razini. Teško je očekivati da će potrošači, ali i iskusni poznavatelji vina, čak i kod najboljih svježih malvazija koje su nesumnjivo visoke kvalitete, prepoznati specifičnosti pojedinih uzgojnih područja. Fermentacija nužno snažnije označava mlada vina od bilo kakvog posebnog lokaliteta. Tek kod odležanih vina dolazi do izražaja i kvaliteta berbe i karakter vinograda i sposobnost i ukus vinara. Odležana vina svjedoče o svim elementima terroira.

Je li Istra regija u kojoj bi moglo doći do masovnije proizvodnje vrhunskih maceriranih bijelih vina, kao recimo u Brdima sa slovenske i talijanske strane granice?

Istarska malvazija definitivno ima sličan potencijal kao rebula, glavna sorta u Brdima. Kulturološki gledajući, Brda i Collio blisko su povezani s Istrom neovisno o povijesno-političkim granicama.

Načelno govoreći, kako se u Istri razlikuju crvena i bijela zemlja kad je riječ o vinogradima?

Bijela zemlja nalazi se velikim dijelom u submediteranskom i kontinentalnom dijelu Istre, gdje je više oborina. Ona ima dublje profile, tla su laganija, s manje organske tvari i s manje hranjiva. Crvena zemlja dominira u mediteranskom dijelu, gdje je i manje oborina. Crvena tla su jako teška, s puno gline i vrlo bogata hranjivima. U sušnom dijelu godine na crvenici češće dolazi do deficita vode nego na bijeloj zemlji. Područja bijele zemlje u Istri su idealna za bijele sorte, dok je crvenica bolja za crne sorte. Ali, naravno, to ovisi i o svakoj pojedinoj sorti i o stilu vina koje želite napraviti.

Što je sve potrebno poduzeti da bi istarska vina bila međunarodno konkurentnija?

Mislim da bi valjalo izdvojiti primjere vrhunskih malvazija i terana, koji reprezentiraju naše terroire i koji zaista jesu velika vina, te pomoću njih jačati tržišnu poziciju i imidž svježih vina, osobito malvazije. Uostalom, ljeti kad nam dolazi najviše turista, prirodno je piti svježa vina. Međunarodnu konkurentnost naših vina u zemlji čiji se BDP velikim dijelom temelji na turizmu, možemo postići podizanjem svijesti turista o vrijednosti i originalnosti hrvatskih vina. Na neki način, na nacionalnoj razini moramo preslikati glavne elemente pokreta istarskih vinara, znači VinIstre, koji su prešli preko Učke i zauzeli cijelo hrvatsko tržište. Sada bi hrvatski vinari trebali poduzeti takav zajednički napor da masovnije prijeđu granice Republike Hrvatske.

Je li zoniranje jedan od važnih alata u tom procesu? Treba li Istru zonirati kao Pijemont ili Burgundiju?

Zoniranje samog Pijemonta trenutno se približava zoniranju Burgundije. U Pijemontu su jasno odredili gdje se smije saditi nebbiolo, a gdje mogu doći dolcetto i barbera. Tržište već dulje prihvaća posebne položaje za nebbiolo, tako da se može reći kako se označuju grand cru vinogradi te kako je danas puno jasnije da neki drugi položaji nemaju takva nezamjenjiva prirodna obilježja koja omogućuju kontinuiranu proizvodnju vrhunskih vina.

Istra u tom smislu nije još ni blizu Pijemonta. Naprotiv, hrvatski propisi omogućuju da oznaku vrhunskog vina u Istri dobiju vina koja se proizvode od čak dvadesetak sorti što je, naravno, apsurdno. Tek nam predstoji napraviti prvi značajan korak. Riječ je o pametnoj, dugoročno promišljenoj, strateškoj specifikaciji zaštićene oznake izvornosti (ZOI) Hrvatska Istra, koja bi jasno odredila sorte, podloge, načine uzgoja vinograda, glavne vinarske tehnike i tome slično. Tek iza toga možemo razmišljati o Pijemontu, dok nam je burgundsko zoniranje još vrlo daleko.

Vertikalna kušaonica 

Malvazija Vižinada 2013. (brončana medalja na international Wine Challengeu)

Jako tijelo. Na prvi bi se pogled reklo da ima više od 13,5 posto alkohola. Vrlo uljasta tekstura. Arome badema, svježih i suhih citrusa i žutog cvijeća. Okusi vrlo zrelih marelica miješaju se s laganom gorčinom i s mineralnim efektom, koji gotovo da asocira na chablisovski famozni mokri kamen.

Malvazija Vižinada 2015. (95 bodova i zlatna medalja na Decanterovim World Wine Awards)

Bogata, elegantna, s puno svježine, još donekle zatvorena na nosu, s puno žutog voća na okusu i s jako dugim, drastično mineralnim završetkom. Ispred sebe ima još barem pet godina života u vrhunskoj formi.

Malvazija Vižinada 2016.

Otvorenija na nosu, s citrusno cvjetnim elementima u bouquetu. Okus vrlo snažan, opet po marelicama, breskvama i dinjama, s jako preciznim, linearnim profilom i punim srednjim nepcem. Aftertaste je lagano slan. Ovo bi otmjeno, veliko vino, moralo trajati još barem sedam ili osam godina, a vjerojatno i dulje.

Godišnji Vinski izvještaj 2019/2020. možete besplatno downloadati OVDJE

Print Friendly, PDF & Email
DSG 2020 -S