– Dođite u Lakoviće, opet montiraju strojeve, namjeravaju ponovno otvoriti kamenolom, zvali su nas mještani sela. Lino, Petar, Vinko, Mario i Miro, svi prezimena Laković, i Vlado Matošević, mještani ovog posljednjih godina mirnog sela, izvijestili su nas da su prije otprilike dva tjedna u stari kamenolom počeli pristizati dijelovi strojeva, separator za prosijavanje kamenog materijala i bušilica. Budući da strojeve dovoze teretna vozila ili bez registarske tablice ili s tablicama raznih hrvatskih gradova, nitko ne zna tko zapravo namjerava ponovno eksploatirati. O svojim sumnjama i strahovima izvijestili su i načelnika Općine Branka Zgrablića.

U Općini službeno nisu imali saznanja o ponovnom aktiviranju kamenoloma.

Mještani vele da je zatvoren 2001. godine i od tada su odahnuli i ponovno počeli normalno živjeti. Kamen je najprije vadila istoimena pazinska tvrtka, a nakon njih zagrebački Viadukt. Nakon zatvaranja njihova je obveza bilo saniranje kamenoloma kao i asfaltiranje uništene prometnice od Lakovića do općinskog središta Svetog Lovreča, što nikada nije učinjeno. U proteklih pet godina kamenolom je postao deponij građevinskog, ali i svekolikog otpada, radi čega su mještani neko vrijeme stražarili i presretali vozače kamiona sa smećem. U vrijeme pravog cvata stambene izgradnje na Poreštini i u unutrašnjosti Poluotoka, manjim građevinskim obrtnicima bio je odlična riznica za besplatan kameni materijal.

Rekao nam je neki inženjer Viadukta da imaju sve papire i pravo rada do eksploatacije rupa. Doznajemo da je tvrtki Gusto dozvoljeno da iskopa 2.500 kubika žive stijene, što znači da će tisuću teških kamiona ponovno prometovati našim mjestom i cestom. To je za nas sada naprosto neizdrživo. Osim toga, navodno će se kopati još 85.000 kubika, što znači miniranje, buku, prašinu i kamionski promet, i to ljudi jednostavno više ne mogu podnijeti, vele mještani. Tri desetljeća stalne eksploatacije kamenoloma rezultirala su time da se selo Heraki iselilo, ostala su tek tri starca, Ivići su se potpuno iselili, a iz Lakovići su također otišli svi koji su imali kamo. Neki su se u međuvremenu vratili, ali, bude li po starom, opet će otići, a oni koji su namjeravali doći, odustat će. Mještani se pitaju i što će biti s 13 novih kuća koje se grade u okolici. A onih 2.500 kubika, vele, to je samo obmana, jer kamenog će se materijala odvoziti mnogo više, a od toga nitko u selu niti Općini neće imati koristi.

U sve to uvjerili smo se protekle subote. U dvjema velikim kavama u neposrednoj blizini sela uistinu se nešto zbiva. Nekoliko privatnih i službenih vozila, dijelovi starog separatora dovezeni su pod okriljem noći. Nema nijednog radnika, a sve upućuje na to da se u kamenolomu priprema nova proizvodnja.

Strahovanja stanovnika Lakovići i okolnih naselja potvrdio nam je telefonom glavni inženjer za mineralne sirovine i inženjersko-geološke poslove zagrebačkog Viadukta Zlatko Đokić.

– Točno je. Neko vrijeme nismo radili, međutim eksploatacija je bila samo privremeno obustavljena jer nismo bili poslom prisutni u Istri. Sada je situacija drugačija, planiramo u prvoj fazi 25.000 kubika, što će nam za sadašnje potrebe biti dovoljno, to bi trebalo trajati oko šest mjeseci. Imamo sva odobrenja kao i Studiju utjecaja na okoliš, a za to postoje i jaki argumenti – kamenolom se pretvorio u divlji deponij, odlagalište smeća, a materijal se čitavo vrijeme ilegalno odvozio, krao, i te stvari će našim prisustvom sada prestati. Još uvijek nismo počeli konkretno s poslom. U tijeku su pripreme, a zakon nas ne obvezuje da o tome obavijestimo Općinu, rekao je Đokić.

On veli da će biti poštovane sve odredbe Studije utjecaja na okoliš, a veliki šleperi neće prometovati selom. Imaju, veli, lokacijsku dozvolu, rudarsku koncesiju za izvođenje radova, rješenje Ministarstva zaštite te ugovor s Općinom Sveti Lovreč o međusobnim pravima i obvezama.

– Radovi će se odvijati isključivo u sjevernom dijelu kamenoloma, pa mještani neće ni osjetiti eksploataciju jer će se posao obavljati samo u tom predjelu. Kamioni neće prolaziti selom, a postavit ćemo videonadzor pa ćemo znati što se tamo zbiva. Kamenolom radi ovisno o potrebama, mi imamo projektnu dokumentaciju po kojoj moramo raditi, rekao nam je u ponedjeljak glavni inženjer Zlatko Đokić.

Obećao je poslati sve dokumente koji će potvrditi njegove riječi. Pristigli dokumenti uistinu upućuju na to da su važeći jer nemaju vremenskog ograničenja, kako lokacijska dozvola izdana 1997. godine, tako i rješenje iste porečke ispostave Ureda za gospodarstvo, kojim se godinu dana ranije dozvoljava eksploatacija tehničkog građevnog kamena.

No, u ovom rješenju navode se i obveze koje su mještani okolnih sela izrazili u javnoj raspravi još 1993. godine – asfaltiranje i saniranje cesta te usmjeravanje kamionskog prometa na određene dionice, zaštita kopa i postrojenja, nova postrojenja za pročišćavanje, prekid radova dva tjedna pred berbu grožđa, pridržavanje radnog vremena od sedam do 22 sata… I sljedeće rješenje porečke ispostave Ureda za gospodarstvo iz 1998. godine glasi slično – odobrava se izvođenje rudarskih radova pri eksploataciji tehničkog građevnog kamena. Dokumenti nisu vremenski ograničeni, već količinski, prema odobrenom projektu.

U međuvremenu tražimo načelnika Općine Branka Zgrablića. Kakav je to ugovor s Viaduktom? Jesu li ispoštovane odredbe Studije utjecaja na okoliš i ostalim obvezama? Vrijede li sve te dozvole?

– Počeli su raditi u nedjelju u ranu zoru, na Dan neovisnosti, odmah poslije pet sati, javili su mi mještani. U kamenolomu su radili do kasno poslije podne. Svi su izvan sebe, veli Zgrablić. U ponedjeljak poslije podne u Općini su dobili šturu obavijest o nastavku privremeno obustavljene eksploatacije tehničko-građevnog kamena. U dopisu se navodi da će se iskorištavanje mineralne sirovine obavljati temeljem više odobrenja i projektne dokumentacije – studije, lokacijske dozvole, rješenja državnog Ureda za gospodarstvo Istarske županije te ugovora i suglasnosti Općine Sveti Lovreč. U pravoj se fazi planira 25.000 kubika »stijenske mase u sraslom stanju te 10.000 kubika u rastresitom stanju« te u vezi s time predlažu sastanak.

Zamolili smo načelnika Zgrablića da komentira dopis koji je potpisao predsjednik Uprave Viadukta Đuro Dekanović. Jesu li svi dokumenti važeći kao što je telefonom ranije naveo inž. Đokić?

– Studija datira iz 1993. godine, izradio ju je Institut za geološka istraživanja, bila je na javnom izlaganju u Općini, ali nikada nismo dobili povratnu informaciju je li prihvaćena, niti smo je ikada dobili. Sjećam se da je njome bilo predviđeno stepenasto, svakih 25 metara, spuštanje bočnih strana jame, što nikada nije učinjeno, već je dno i dalje kopano i spušteno za sljedećih 30 metara. To znači direktno kršenje Studije i besplatnu eksploataciju kamenoloma, kaže Zgrablić

Lokacijska dozvola donesena je 1997. godine.

– Pretpostavljam da ima neki rok upotrebe, nemamo nikakve kopije pa ne znam i ne mogu tvrditi da li je važeća. Slično je i s dva rješenja porečke ispostave Ureda državne uprave koja su izdana 1996. i 1998. godine. Istina je da je Općina sklopila ugovor o uvjetima rada kamenoloma te dala suglasnost za rad 1997. godine. To je bilo tada, a u tim dokumentima i prethodnoj studiji bile su određene i njihove obveze, od kojih neke nisu izvršene. Viadukt je bio dužan plaćati 0,25 tadašnjih njemačkih maraka po kubičnom metru i kada se dogovorenih 250.000 kubika istroši završava se eksploatacija. Za taj novac, kao kompenzacija, asfaltirano je nekoliko kilometara puta za četiri okolna sela, veli Zgrablić. Istina je da nije određen, ali je pisalo do okončanja zaliha kamenog materijala.

Načelnik Zgrablić smatra ugovor nevažećim jer je posao završen u Lakovićima (zalihe su iscrpljene), a samo izvođenje novih radova nije sukladno Studiji. Zato su još pred dvije godine tražili od rudarske i inspekcije zaštite okoliša da se jame ograde, što im je zapravo i bila obveza (oni su postavili samo 20 metara žičane ograde uz selo Heraki, drugdje su postavili kamene blokove). Također su tražili uklanjanje stare betonare i asfaltne baze, što je nakon toga učinjeno.

Sada su opet na početku. Premda glavni Viaduktov inženjer Đokić kategorički tvrdi da se protekle nedjelje, na Dan neovisnosti Republike Hrvatske, u Lakovićima nije radilo, u kamenolomu se, saznajemo od mještana, i dalje radi. Prostornim planom Istarske županije, a i same Općine, ovdje je predviđena samo sanacija. Hoće li se pod krinkom sanacije eksploatirati kamen? I dok u Viaduktu tvrde da neće biti tako, a strah mještana razumljiv je iz prijašnjeg lošeg iskustva, svi strahuju, posebno uzme li se u obzir potreba gradnje nastavka Istarskog ipsilona i, možda još više, okolne gradnje više desetaka kamenih zdanja. Hoće li ovaj, građevinski i privatni lobi, pitaju se mještani Lakovići i Općine Sveti Lovreč, biti jači i nadmoćniji od javnog interesa i potreba?

Vesna Medvedec, Glas Istre