Te dvije županije jedine se po zaposlenosti uklapaju u standarde koji vrijede za najrazvijenije dijelove Europske unije, dok mnoge druge regije imaju dramatično visoku stopu nezaposlenosti, i do 28 posto.

Kvote dvostruko veće
Eurostat otkriva da je unutar EU najviše nezaposlenih u Poljskoj i Slovačkoj, iznad 10 posto, Španjolska je u krizi s rastom nezaposelnosti iznad 8 posto, dok je Hrvatska lani nakon niza godina uspjela spustiti registriranu nezaposlenost ispod 15 posto i sada je na 14,7 posto.

Najnovija analiza Hrvatskog zavoda za zapošljavanje otkriva da su uz Zagreb i Istru, gdje se tvrtke žale na nestašicu radne snage raspoložive za rad, ispod državnog prosjeka još i Primorsko-goranska županija te sjeverozapadni dijelovi Hrvatske. U tim će se regijama manjak radne snage ove godine popunjavati uvozom, jer je Vlada udvostručila godišnju kvotu za strane radnike na 8,4 tisuće.

Mrtva točka
Prošli je tjedan Državni zavod za statistiku objavio BDP po regijama za 2005. godinu koji pokazuju da Slavonija i istočni dijelovi Hrvatske zaostaju za Zagrebom 3,5 puta. Analiza nezaposlenosti po županijama, koja se odnosi na 2007. godinu, otkriva da se statistički, a ni bitno nije promijenilo ni dvije godine poslije.

Nezaposlenost u Istri je 4,5 puta manja nego u Vukovaru. Autoceste, rast cijena nekretnina i nekoliko dobrih turističkih sezona ubrzali su oporavak Dalmacije i Primorja toliko da je i nezaposlenost počela znatnije padati.

Slavonija i dijelovi središnje Hrvatske još čekaju što će ih pokrenuti s mrtve točke na kojoj se nalaze godinama. Ove godine Hrvatska je prvi put dobila i ministarstvo za regionalni razvoj.