Dobra je vijest da je tvrtka Zigante tartufi iz Buja dobila pet milijuna kuna iz programa SAPARD za izgradnju tvornice za preradu tartufa (koja vrijedi dvostruko više). Ovoj već i daleko izvan Istre poznatoj i afirmiranoj tvrtki bespovratnih pet milijuna kuna (koji će se, međutim, isplatiti tek post festum, nakon dovršetka investicije) dodijeljeno je u sklopu SAPARD-ove »Mjere 2«, koja obuhvaća unapređenje prerade i trženja poljoprivrednih i ribljih proizvoda.

Manje je dobra vijest da više nitko drugi iz Istre nije dobio sredstva SAPARD-a, a prema saznanjima Graciana Preklja, direktora županijske Agencije za ruralni razvoj Istre (AZRRI), nitko se drugi nije niti kandidirao, odnosno nije uspio skupiti i ispuniti potrebnu, izuzetno složenu, natječajnu dokumentaciju. Ovakav ishod – ne toliko nedodjeljivanje koliko nekandidiranje nikog drugog iz Istre – uvelike čudi, jer je širom Istre svojevremeno održavan čitav niz seminara, predavanja, radionica i prezentacija s prilično dobrim odazivom, kojima se potencijalne korisnike bespovratnih europskih sredstava za razvoj poljoprivrede iz programa SAPARD kanilo educirati kako da uzmu taj novac i kako da savladaju nemale birokratske poteškoće u toj složenoj, ali neizbježnoj proceduri.

Tijekom tih seminara i edukacijskih programa AZRRI je nudio savjetodavnu pomoć u sastavljanju zahtjeva i ispunjavanju dokumentacije, međutim, iako je jako puno ljudi pitalo za razne detalje, za konkretnu se pomoć nije obratio nitko, veli Prekalj. Najbliže je kompletiranju natječajne dokumentacije bio Stojan Buretić iz Vranje, koji je htio tražiti sredstva za izgradnju farme mliječnih krava, i u postupku kod hrvatskih upravnih tijela dobio je lokacijsku dozvolu, međutim nije do roka za kandidiranje za SAPARD još imao građevinsku dozvolu, a ona je najvažniji preduvjet da bi se zahtjev uopće uzeo u razmatranje. I drugi su interesenti za SAPARD ostali »nijemi« zato što nisu još došli do građevinske dozvole, procjenjuje Prekalj. Zigante tartufi su sav posao odradili sami, također bez konzultacija s AZRRI-jem.

»Naši se potencijalni investitori u poljoprivredne razvojne projekte sjete da bi im nešto trebalo uglavnom tada kad se otvori neka konkretna mogućnost za priljev novca, a onda su rokovi obično prekratki da bi se obavilo sve što treba«, komentira Prekalj. I pri izradi »Strateškog programa razvoja ruralnog područja Istarske županije 2006.-2012.«, dokumenta čija je izrada u završnoj fazi, konstatirano je da dugoročno planiranje našim poljoprivrednim poduzetnicima nije jača strana. Primjerice, ako netko želi izgraditi stočnu farmu i želi za to izvući novac iz SAPARD-a, trebao bi imati na umu da će vjerojatno od svoje jedinice lokalne samouprave morati tražiti izmjenu prostornog plana, a to se baš ne može preko noći, pogotovo u kratkom, obično tek nekolikomjesečnom roku između raspisivanja i zaključivanja natječaja. Takvu farmu treba planirati, i »papirnate« procedure pokrenuti mnogo prije, no gotovo da nema onih koji razmišljaju o gradnji farme dok nema »novca na vidiku«, i tu se krug nedjelovanja zatvara. Kad bismo imali dugoročne planove, kao što ih ima Europska unija, kad bi se unaprijed formirali poznati kriteriji za dugoročne razvojne projekte, bilo bi dovoljno vremena za usklađivanje interesa, i tada bi se natječaji poput SAPARD-ovog koristili kao puke »tekuće prilike«.

Jedan od projekata koje AZRRI provodi u posljednje vrijeme je i trajna zaštita istarskog goveda, od koje bi primarne koristi trebali imati uzgajivači, međutim takav projekt AZRRI nije mogao kandidirati za SAPARD jer je ta agencija u županijskom vlasništvu, a SAPARD je namijenjen obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, obrtnicima i poduzećima. AZRRI-jev projekt o istarskom govedu ne može uspjeti bez povećanja populacije ovog goveda kod privatnih uzgajivača, a privatni projekti uzgoja uklapali bi se u kriterije SAPARD-a, međutim ni uzgajivači istarskog goveda se nisu javili.

Istra je tako, osim u jednom hvalevrijednom slučaju, »popušila« SAPARD, barem u prve dvije »mjere«. Hoće li se izvući pouke i ishod biti drukčiji u programima koji će zamijeniti SAPARD? To bi, veli Prekalj, trebao biti poljoprivredni program IPARD u sklopu šireg potpornog programa IPA, koji bi trebao startati od početka 2008. godine, s tim da se prvi natječaji ne trebaju očekivati prije lipnja. AZRRI i dalje stoji na raspolaganju kao savjetodavna agencija, koja se u međuvremenu i kadrovski popunila, ali izostanak interesa za SAPARD znači da AZRRI-jevi ljudi, ne obavivši još nijednu natječajnu proceduru, nisu stekli iskustvo koje bi im dobro došlo za rad na projektima koji će se kandidirati za IPARD. Silom prilika steći će ga tada, ali Prekalj savjetuje svim potencijalno zainteresiranima da se za pomoć obrate odmah, ne čekajući da se natječaj raspiše, kako kasnije natječajni postupak ne bi blokirale razne državne institucije koje moraju izdavati određenu natječajnu dokumentaciju.

Prema dosadašnjim upitima AZRRI-ju, za korištenje sredstava europskih poljoprivredno-razvojnih fondova u Istri ima interesa među ljudima koji se bave, ili bi se htjeli baviti, uzgojem istarskog goveda, uzgojem svinja i proizvodnjom pršuta. Zainteresirani su i istarski maslinari i vinari, ali te djelatnosti trenutačno nisu na popisu onih koje bi EU financirao; za njihovo uvrštenje mora se izboriti hrvatska država.

U međuvremenu, do zaključenja programa SAPARD ostaje još da državna vlast napokon raspiše natječaj za tzv. »Treću mjeru«, kojom se financiraju projekti unapređenja infrastrukture u ruralnom prostoru. Prema Prekaljevim saznanjima, na ovaj natječaj iz Istre se planiraju javiti općine Gračišće, Svetvinčenat i Bale, uglavnom s projektima izgradnje kanalizacije. S predstavnicima tih općina AZRRI je surađivao, no najvažniji dio posla uslijedit će kada kandidati osiguraju najvažniji uvjet za javljanje na natječaj – građevinske dozvole. Raspisivanje natječaja za ovu SAPARD-ovu mjeru već se oteže preko svih, čak i najpesimističnijih najava, što je za ove naše općine dvostruko štetno: građevinskoj dozvoli, ako je izdana, kad se natječaj raspiše, može isteći rok pa će trebati vaditi novu, a s druge strane, iako su spomenute općine planirale rokove izgradnje, s poslom ne smiju početi jer SAPARD ne pokriva unaprijed izvedene radove.

Davor Šišović, Glas Istre