NEWS
Adriatic sredina

Institut za poljoprivredu i turizam Poreč (Centar za invazivne vrste) – palmin drvotoč

241928848_4369893869756405_5961076489153442447_n
15.09.2021. 23:45; ; Početna / Lifestyle / Zanimljivosti / Institut za poljoprivredu i turizam Poreč (Centar za invazivne vrste) – palmin drvotoč
 
Stručnjakinje Centra za invezivne vrste, koji djeluje u sklopu Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču u novom članku bave se još jednom aktualnom temom i odgovaraju na pitanje – što to uništava naše palme?
 
Nedavno nam se stanovnica Poreča požalila da je ispod palme u svom vrtu pronašla čudna stvorenja. Prepoznale smo da se radi o kukuljici palminog drvotoča (Paysandisia archon), invazivne vrste koja je u Hrvatskoj prvi put zabilježena 2011. godine na području grada Splita. Palmin drvotoč je leptir iz porodice castniidnih moljaca, porijeklom iz Južne Amerike. Najčešće napada palme, a preferira vrstu Trachycarpus foruteni (visoka žumara), ali može napasti i druge vrste (Phoenix c., Washingtonia f.). Palmin drvotoč je već niz godina prisutan na području Istre i čini veliku štetu.
 
Kako prepoznati da je palma napadnuta?
 
Odrasli oblik ovog štetnika, leptir, oblijeće palme i polaže jajašca u vršnom dijelu palmi. Iz jajašaca izlaze gusjenice koje se ubušuju u deblo palmi te se povećavaju prilikom svakog presvlačenja. Stadij gusjenice traje od 10 do 18 mjeseci nakon čega slijedi stadij pretkukuljice i kukuljice te odrasli stadij. Uglavnom se štetnika uočava tek nakon što je već napravio štetu na palmi jer sve počinje od vrha, a znamo da palme mogu narasti od nekoliko pa do nekoliko desetaka m visine.Prvi znakovi prisustva ovog štetnika su izgriženi mladi listovi oštećeni još prije izlaska gusjenice iz krune palme. Kad se list razvije i odmota, mogu se primijetiti tragovi oštećenja u vidu većih rupa. Ostali simptomi napada su: prisutnost piljevine na kruni i/ili na deblu palme, izbušeni „hodnici“ unutar debla, egzuviji kukuljice na deblu, deformirano i klimavo deblo te osušeni listovi i deblo. Kad drvotoč napadne palmu, može ju potpuno uništiti u roku od 2 do 4 godine.
 
Kako se palmin drvotoč širi?
 
Najčešći način širenja palminog drvotoča na velike udaljenosti je međunarodna trgovina sadnicama, a na kraće udaljenosti širi se letom leptira.
 
Je li palmin drvotoč opasan za ljude i životinje?
 
Ne postoje podaci o mogućem izravnom štetnom učinku bilo kojeg razvojnog stadija palminog drvotoča na zdravlje ljudi ili životinja. U smislu neizravnog utjecaja, treba spomenuti mogućnost urušavanja osušenih palmi, ako se ne uklone na vrijeme, što predstavlja potencijalnu opasnost za ljude i životinje.
 
Koje su metode suzbijanja ovog štetnika?
 
Suzbijanje palminog drvotoča je vrlo teško jer je u svim stadijima endofag, odnosno živi na račun domaćina (osim u kratkom periodu između izlaska iz jaja do ulaska u domaćina). Neke od mehaničkih metoda suzbijanja ovog štetnika su: krčenje zaraženih palmi i mehaničko uklanjanje štetnika iz krune palme.
Posebnim alatima se iz krošnje uklanjaju svi zaraženi listovi te se izrezuje vrh palme dok se ne dospije do nezaraženog dijela. Kemijske metode uklanjanja ovog štetnika uključuju upotreba kontaktnih i/ili sistematičnih organofosfornih insekticida (klorpirifos, acefat i dimetoat).
U Hrvatskoj se najučinkovitijim pokazao pripravak na bazi klorpirifosa Pyrinex 48 EC, kojemu su ukinute registracije za stavljanje na tržište Republike Hrvatske s datumom 16. 2. 2020. Srećom, od 2019. godine u Hrvatskoj je registriran pripravak Revive II, tvrtke Syngenta, koji bi mogao poslužiti kao novo sredstvo za suzbijanje palminog drvotoča. Pripravak se pomoću posebnog aplikatora ubrizgava direktno u provodne snopove palme koji ga transportiraju do samog vrha.
Što se tiče bioloških metoda suzbijanja ovog štetnika, dosad se uspješnim pokazala ponavljajuća primjena entomopatogenog nematoda Steinernema carpocapsae, posebno u kombinaciji s kemijskim pripravcima. Kako bi se spriječilo širenje štetnika, potrebno je iskrčiti potpuno osušenu palmu, a dijelove bi trebalo ili spaliti ili uništiti u stroju za preradu biljnih ostataka. Ako je palma i dalje „živa“ te je zahvaćen samo vegetativni vrh palme, tada se taj dio reže pilom do zdravog tkiva.
 
Pozivamo sve ljubitelje prirode da nam se obrate ukoliko imaju bilo kakvih pitanja, dilema ili sumnji na promjene u prirodnom okolišu.
 
 
dr.sc. Danijela Poljuha mag.oecl. Mirela Uzelac dr.sc. Barbara Sladonja
Print Friendly, PDF & Email