Najnovija porezna reforma – koja će povećati najmanje, a poskromniti nešto veće plaće hrvatskih građana – izazvala je dvojbe stručnjaka i analitičara o sudbini srednjeg sloja u nas. Dok ekonomisti i statističari tvrde kako srednjem sloju pripadaju oni koji zarađuju više od četiri i pol tisuće kuna mjesečno, sociolozi su skloniji razmišljanju da to nije dovoljno da bi se netko izdigao iznad tzv. nižeg sloja, koji zarađuje do tog iznosa, a sačinjava ga nešto više od polovice stanovništva.

Prema istraživanjima koje je proveo ugledni splitski sociolog dr. Zoran Malenica, u Hrvatskoj oko 54 posto stanovništva spada u "siromašne", odnosno u niži sloj, koji ima problema s plaćanjem računa i školovanjem djece, dok u srednji sloj mogu biti ubrojeni oni s plaćama između pet i 15 tisuća kuna. Takvih obitelji ima između 250 i 300 tisuća, a riječ je o obrtnicima, malim poduzetnicima, profesorima i visoko obrazovanim profesionalcima. Na vrhu društvene piramide su obitelji s više od 20 tisuća kuna mjesečnih primanja, kojih je oko 150 tisuća.

– Srednji sloj kod nas osuđen je na izumiranje. Nestale su potrebe za inženjerskim kadrom, za brodograditeljima i strojarima – jer su te industrije uništene. Nema potrebe za visokoobrazovanim stručnjacima, osim sudaca, odvjetnika i liječnika. Učitelji i nastavnici su sirotinja s pet-šest tisuća kuna. U današnjim uvjetima u Hrvatskoj, to je kao sto kuna u Tajlandu, napominje sociolog dr. Slaven Letica Letica.

Ekonomist dr. Ante Babić kaže da srednji sloj, statistički, "počinje s plaćom od 4.500 kuna", dok viši srednji sloj zarađuje oko 10 tisuća kuna mjesečno. Babić kaže da će nove Vladine mjere u sferi plaća ipak zaštititi i srednji sloj, a ne samo radnike, iako će više poreze plaćati svi koji zarađuju više od osam tisuća kuna bruto.

– Ne može se reći da je netko s 4.500 kuna mjesečno pripadnik srednje klase. Kod nas bi to bili oni s tisuću eura mjesečno, što je, dakako, nemjerljivo sa srednjom klasom u zemljama Europske unije. Plaća od tisuću eura u razvijenim zemljama ide onima s minimalnom stručnom spremom, a ako je to kod nas statusni simbol srednje klase, onda ne znam o kakvoj se srednjoj klasi radi, dodaje Milardović.

Sindikalni lideri upozoravaju kako posljednje mjere Vlade ne idu na ruku srednjoj klasi, bez obzira na tvrdnje ministara da je ne žele dodatno ugroziti.

– Prema njihovom izračunu, srednja klasa ispadaju ljudi koji žive s tri do pet tisuća kuna mjesečno. Sasvim je jasno da se od toga ne može dostojno živjeti. Srednji bi sloj morao od svoje plaće moći podmirivati sve troškove i još si nešto priuštiti u dokolici. Ne mogu nam srednji sloj biti građani koji jedva krpaju kraj s krajem, poručio je Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata.

– Kod nas nitko ništa ne čita, čak je i Zoran Milanović prestao čitati jer nema vremena. Prije petnaestak dana su šefovi MMF-a i Svjetske banke izdali novi kapitalistički manifest u kojem stoji da su novi bolni rezovi smrtna opasnost za rast, te kako treba napustiti doktrinu o proračunskoj štednji po svaku cijenu. Ali, dok to pročitaju u Vladi, proći će barem dvije godine, veli Letica.

Po kojem će "manifestu" Vlada krojiti sudbinu hrvatskog srednjeg sloja, vidjet će se tijekom predstojeće "godine rezova". Sudeći po najavama, štednji neće biti kraja.

 (Dubravko GRAKALIĆ, Glas Istre)