Vlada je Europskoj komisiji poslala prijedlog prema kojem će se Hrvatska podijeliti na dvije statističke regije, a ne četiri ili tri, kako se razmišljalo. Kako nam je potvrđeno iz više izvora, u konačnoj podjeli zemlje na regije presudila je mogućnost korištenja sredstava koje bi Hrvatska nakon ulaska u Uniju mogla »vući« iz europskih fondova. Za europski novac tako će se, prihvate li tijela Unije hrvatski prijedlog, boriti jadranska regija u koju ulaze sve županije koje imaju izlaz na more, ali i Karlovac, odnosno Karlovačka županija. U kontinentalnu regiju, pak, ulaze središnje i istočne županije, ali i Grad Zagreb i Zagrebačka županija. Ocjenu prijedloga statističke podijeljenosti Hrvatske na dvije regije treba dati Europski statistički ured (Eurostat), dok je za političku ocjenu prijedloga zadužen DG Regio, odnosno Opća uprava za regionalnu politiku. Kako doznajemo, očekuje se da bi Hrvatska do kraja lipnja mogla dobiti odgovor prihvaća li Europska komisija predloženu podjelu ili ne.

Naši izvori navode da za predloženu podjelu, koja Hrvatskoj nakon ulaska u EU otvara mogućnost dugoročnog povlačenja sredstava iz europskih fondova, treba dosta lobiranja. Naime, Komisiji bi odgovarala podjela Hrvatske na više regija jer bi u tom slučaju najrazvijenije regije relativno brzo izašle iz programa podjele sredstava.

Eurostat je, podsjetimo, još prošle godine prihvatio preliminarni prijedlog podjele Hrvatske na četiri regije (zagrebačku, središnju, istočnu i jadransku regiju), ali taj prijedlog nikada nije postao služben jer ga nisu prihvatili Vlada i Sabor. Taj je prijedlog radnog mjesta stajao i Jakova Gela, tadašnjeg ravnatelja Državnog zavoda za statistiku, tijela koje je izradilo prijedlog statističke podjele zemlje na četiri regije. No, u takvom bi slučaju primjerice zagrebačka regija zbog razvoja vrlo brzo »izletjela« iz sustava podjele sredstava europskih fondova. Nakon toga razmišljalo se o podjeli zemlje na tri regije, a naši izvori navode da je prije odabira jadranske i kontinentalne regije u igri bilo čak osam različitih »scenarija« regionalne podjele Hrvatske.

Podjela Hrvatske na dvije regije ima svoje prednosti, ali i mane. Ključna je prednost činjenica da bi tako zemlja dugoročno ostala »otvorena« za povlačenje sredstava iz europskih fondova.

Loša strana, objašnjava Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta u Zagrebu, činjenica je da su regije prevelike cjeline s prevelikim različitostima. A to u praksi znači da će razvijeniji dijelovi regije privlačiti sredstva za projekte, dok bi nerazvijeniji ostali »kratkih rukava« jer nemaju infrastrukturu koja bi ponudila kvalitetan projekt.

– Pitanje je koliko su tranzicijske zemlje zrele za »bottom up« projekte, odnosno projekte na mikrorazini – veli Lovrinčević, objašnjavajući da podjela na dvije regije ukazuje da će se voditi regionalna politika, a ne politika regije. To je zapravo pitanje konkurencije individualnih projekata gdje razvijeniji povlače više novca. Praktično, u kontinentalnoj regiji, koja se može nazvati i sjevernom, Zagreb bi povlačio više sredstava iz europskih fondova od, primjerice, Vukovara koji, realno, treba daleko veću pomoć. Praksa je pokazala, kako veli Lovrinčević, da u »bottom up« pristupu oni koji su bili sirotinja ostaju sirotinja.

G. Galić, I. Frlan, Glas Istre

Karlovac premašuje limit

Dva su ključna kriterija pri podjeli zemlje na regije. Prema prvom, regija ne smije prelaziti 75 posto prosječnog BDP-a po glavi stanovnika u Uniji mjereno kupovnom moći. Prema drugom kriteriju, statističke regije moraju biti područja na kojima živi od 800 tisuća do tri milijuna stanovnika. U konačnoj podjeli Hrvatske na dvije regije upravo je broj stanovnika odlučio o tome kome će pripasti Karlovac koji bi, prema svom položaju, trebao biti član kontinentalne regije. No, tada bi ta regija premašila limit od tri milijuna stanovnika. I stoga je Karlovačka županija ubačena u jadransku regiju.