Hrvatska i ove godine, prema podacima relevantnih europskih platformi ADAC i camping.info  zauzima sam vrh po cijenama među kamping destinacijama u Europi.
Takva “premium” pozicija može biti prednost, ali i izazov – jer podrazumijeva da visoku cijenu prati jednako visoka razina kvalitete, ne samo u smještaju, već i u ukupnoj ponudi te upravljanju destinacijom.

Cijene u kampingu formiraju se na temelju troškova, karakteristika proizvoda, očekivanja gostiju, konkurencije i željenog profita. Stručna praksa pritom ističe kako je za dugoročno održavanje kvalitete nužno kontinuirano ulaganje – oko 10 % vrijednosti proizvoda godišnje – kako bi kampovi ostali u korak s trendovima. U pravilu, rast cijena trebao bi pratiti stvarno povećanje vrijednosti; inflacija je pri tome dodatni, ali ne i jedini opravdani razlog korekcije.

U domaćoj praksi cijene su, prema reakcijama tržišta i korisnika, često rasle pod utjecajem troškova i inflacije, ali ne uvijek u skladu s očekivanjima gostiju ili realnom konkurencijom. U luksuznom segmentu Hrvatska se cjenovno izdvaja, no bez značajnog kvalitativnog odmaka u odnosu na konkurente. Izazovi su izraženiji u srednjem i nižem segmentu, gdje povećanje cijena nerijetko nije bilo popraćeno odgovarajućim ulaganjima i unapređenjima.

Usporedbe s inozemstvom dodatno otvaraju pitanje konkurentnosti. Hrvatski kampovi u pojedinim su slučajevima skuplji od onih u Italiji, Francuskoj ili Španjolskoj, iako te destinacije često nude razvijenije turističko okruženje.
U istom cjenovnom rangu, kampovi u Njemačkoj mogu biti i do 40 % povoljniji, dok je tamo razlika između kontinentalnih i obalnih cijena minimalna – za razliku od Hrvatske gdje je znatno izraženija. Predsezonskonke cijene, osjetno niže, donekle ublažavaju ukupnu sliku.

Posebnu težinu ima trend smanjenja udjela njemačkih gostiju, tradicionalno najvažnijeg emitivnog tržišta. Iako su povijesno činili gotovo polovinu potražnje, njihov se udio dugoročno smanjuje u odnosu na kapacitete – što upućuje na potrebu prilagodbe tržišnim očekivanjima.

Dodatni izazov predstavlja neujednačenost sustava ocjenjivanja kvalitete. Različite platforme i institucije koriste vlastite kriterije, što rezultira različitim rangiranjima i može zbunjivati goste, otežavajući jasnu percepciju stvarne vrijednosti ponude.

Ključ konkurentnosti hrvatskog kampinga i dalje ostaje odnos vrijednosti i cijene – odnos koji se gradi dugoročno, kroz ulaganja, kvalitetu i dosljednost.
Njegovo narušavanje može dovesti do pada povjerenja gostiju i postupnog smanjenja potražnje, trendova koji su već vidljivi. Poslovna uspješnost i kvaliteta stoga se ne bi trebale mjeriti samo profitom i popunjenošću, već ponajprije lojalnošću gostiju i njihovom spremnošću da se destinaciji dugoročno vraćaju.

autor: Jerko Sladoljev

Koliko je važan broj kamping gostiju na području Poreštine ( Poreč, Tar-Vabriga i Funtana) procijenite sami. Brojke kažu da je ukupni kapacitet kampova na tom području oko 35.000 !