Heroinska epidemija se smiruje, no mladi sve više piju

12.05.2007. 00:00; ; Početna / Novosti / Svakodnevnica / Heroinska epidemija se smiruje, no mladi sve više piju
747GO196142.jpg

Mi se mladi, nažalost, sve češće susrećemo na groblju ispraćajući naše vršnjake, a iz razgovora s liječenim ovisnicima doznajemo kako im je teško pronaći zaposlenje i kako ih nitko ne želi u društvu, rekao je Željko Bubičić o razlozima koji su lokalni HNS, čiji je predsjednik, i SDP naveli da organiziraju preksinoćnju tribinu s temom droge u Poreču. Istaknuo je, u čemu ga je podržala Maja Ružić Baf iz SDP-a, da se u rješavanje problema moraju uključiti sve stranke i društvo u cjelini, koje mladima treba posvetiti punu pažnju, počevši od obitelji i obrazovnih institucija, te da je cilj okupljanja »upitati se što možemo učiniti da poboljšamo situaciju«.

– To sam si pitanje, zajedno s doktorom Basanićem i drugima, postavio 1992. kad su se počeli pojavljivati prvi slučajevi vezani za ovisnost o heroinu. Najprije smo se educirali, a zatim osnovali prvu gradsku komisiju za suzbijanje zloporabe droga u Hrvatskoj, nakon čega se pokrenuo Fond Zdravi grad i osnovan je gradski Centar za prevenciju i izvanbolničko liječenje, kazao je dr. Ante Ivančić, voditelj Centra. »Ovisnost je bolest mozga kao svaka druga neurološka ili psihijatrijska bolest; kronični recidivirajući poremećaj s biološkom i genetskom osnovom«, definirao je problem.

Ispričao je da »do 1990. govorimo o tinjajućoj epidemiji, problem kulminira do kraja devedesetih, a od 2001. se stanje stabilizira i heroinska epidemija smiruje«, i zaključio da se čini kako i uzimanje tzv. lakših droga ne raste, ali je sve veći problem opijanje mladih. Potkrijepio je to podacima iz istraživanja Zdravog grada i naveo broj novoregistriranih heroinskih ovisnika na području Poreča – od 17 u 1999., preko 30 u 2001., sve do pet u prošloj i pretprošloj godini. U Centar se u desetak godina njegovog rada s bivše Poreštine javilo 180 registriranih heroinskih ovisnika, 14 ih je umrlo, a na ulici trenutno ima 50-ak ovisnika, procijenio je. Spomenuo je i sve češće korištenje kokaina, koji bi, sudeći prema stanju u Evropi, uskoro mogao postati ozbiljan problem i kod nas.

Valter Opašić, načelnik Policijske postaje Poreč, skrenuo je pažnju na ključnu ulogu obitelji, škole, mogućnosti zapošljavanja i kvalitetnog provođenja slobodnog vremena te važnost uključivanja liječenih ovisnika u humanitarni rad kako se ne bi osjećali odbačenim. Ukazao je na povećanje broja kaznenih djela koja se odnose na dilere, a lani su ukupno zabilježili 71 kazneno djelo iz domene zloporabe opojnih droga, evidentirali 36 počinitelja i 10 sproveli u županijski istražni centar. Na sve mlađu dob populacije koja pokazuje interes za drogu i pozitivističko gledanje prema drogama (kasnije je naveden poražavajuć primjer modela Kate Moss kojoj je narasla i popularnost i cijena od kad je snimljena kako konzumira kokain) upozorio je voditelj Odsjeka kriminaliteta droga Policijske uprave istarske Mile Orešković.

Tajnik porečkog Društva Naša djeca Branko Čizmić je rekao da ga je, u njegovoj naivnosti, od dolaska u Vrsar čudilo kako se u takvim malim mjestima ne zna tko dila drogu. Opašić je rekao da su po tom pitanju nešto učinili, o čemu svjedoči i činjenica da danas u Vrsaru nema nijednog preprodavača ni novoregistriranog ovisnika, što ne znači da je problem riješen. Županijski vijećnik Vladimir Gašparini je sugerirao da se u brošurama tiska da se ovisnost prevenira bavljenjem sportom te da s prevencijom treba početi od četvrtog razreda osnovne škole i pokazati snimke pronađenih ovisnika. Tko se bavi resocijalizacijom onih koji se vraćaju iz komune, pitala je gradska vijećnica Snježana Mekota, a Ivančić odgovorio da se komune dosta angažiraju, problem nezaposlenosti je velik, ali iz njegovih saznanja svi koji su stvarno tražili posao su ga i našli.

Gradski vijećnik Arduino Matošević je naglasio da odgoj djece počinje u obitelji, a zanimalo ga je koliko je zajamčena diskrecija kod prijavljivanja dilera.

Pravnica Sofija Kovačev je podijelila svoje iskustvo od prije desetak godina kad je primijetila »razmjenu škartoca« i anonimno pozvala policiju, a zatim doznala da se jedan muškarac raspitivao o njoj. »Tvrdim da je informacija izašla iz policije i mogu reći da sam bila prilično razočarana«, zaključila je. Predstavnici policije su naglasili da bi diskrecija trebala biti garantirana, ali, nažalost, ni institucija koju predstavljaju nije imuna na takve negativne pojave. Ohrabrili su građane da ne odustaju od kontaktiranja s njima, već se, ukoliko ne naiđu na razumijevanje ili sumnjaju na neku nepravilnost, obrate nekom drugom službeniku ili njegovom nadređenom.

K.Flegar, Glas Istre

Print Friendly, PDF & Email