Do kraja ove godine trebale bi se napraviti dvije stvari koje će, tvrde u Ministarstvu turizma, bitno olakšati gradnju golf-terena. Prema programu Vlade, donijet će se zakon o golfu i istodobno će se napraviti podloga za "Master plan" kojim će se doznati koliko golf-terena Hrvatskoj uopće treba.

»Zakon o golfu trebao bi riješiti i definirati mnoge stvari vezane uz taj specifičan sport. U tom će se zakonu ukalkulirati što je najvažnije u gradnji jednog golf-terena i kako ubrzati proceduru, odnosno papirologiju«, rekao je Robert Pende, pomoćnik ministra turizma, čovjek koji razvoj domaćeg golfa prati posljednjih 12 godina. Pende ističe da se teren gradi na stotinjak hektara prostora, što otvara niz problema, od kojih su najveći neriješeni imovinsko-pravni odnosi. Novim će se zakonom pravna procedura dosta ubrzati.

Naime, iako je razvoj golfa sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća stavljen među državne prioritete, do danas se malo toga dogodilo. Pende ističe kako je Dolina Kardinala (teren sagrađen 2001. godine) jedino pravo golf-igralište, da Brijuni nemaju ni izdaleka teren kakav zaslužuju, a vidimo što se događa sa zagrebačkim Blatom (pod krinkom golfa napravljeno je stambeno naselje).

Bombastične najave bivših ministara turizma o 24 nova golf-igrališta padale su u vodu zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Još se i danas može čuti priča da je jedan, za golf pogodan, teren oko Dubrovnika imao oko 1000 vlasnika.
Uglavnom, mada je danas prema prostornim planovima šezdesetak lokacija pogodno za gradnju golf-igrališta, novim će se "Master planom" utvrditi koliko nam je i na kojim područjima golf-igrališta uopće potrebno. Penda ističe kako su usprkos svim navedenim problemima dvije istarske lokacije – Marlera i Crveni Vrh – u visokoj fazi za gradnju. Gradnja nije počela, ali tamo postoji najveća vjerojatnost brzog razrješenja gordijskog čvora imovinsko-pravnih odnosa.

Ekološke udruge ukazuju da će velike količine pesticida potrebnog za zelenu travu uništiti mogućnost ekološke poljoprivrede i to u promjeru od 12 kilometara oko terena. Turistički stručnjaci, poput Branka Blaževića s opatijskog Fakulteta za turistički i hotelski menadžment, tvrde da ne treba žuriti jer još uvijek ne znamo što ćemo s golfom i treba li nam on. Blažević je svojedobno izjavio kako i dalje nismo sigurni u dvije stvari: kolika će biti zarada od golfa i kako će on utjecat na eko-sustave.

Da je nekadašnja razbibriga škotskih pastira otvorila i Pandorinu kutiju hrvatskih briga, vidimo i iz podatka da su pojedinci izračunali da u Hrvatskoj nema vinograda, odnosno područja pod vinovom lozom, koliko bi trebalo bit golf-terena. Ipak, ne treba zaboraviti da prosječan igrač golfa troši najmanje tridesetak posto više od "običnih" turista i da su oni stvarna turistička elita.

Uz golf-terene minimalna gradnja

Gradnja jednog golf-terena s 18 rupa stoji od četiri do šest milijuna eura. Veliku investiciju u teren aktualni i budući investitori pokušat će neutralizirati gradnjom i prodajom turističkih kapaciteta u neposrednoj blizini igrališta. Kako u Ministarstvu turizma misle anulirati potencijalnu opasnost da gradnja golf-terena ne postane paravan za apartmanizaciju?

»Razumijemo investitore koji si gradnjom turističkih kapaciteta žele vratiti dio investicije, ali naš je interes, o kojem ćemo i te kako voditi računa, da se uz golf-terene gradi što je moguće manje«, naglasio je Robert Pende.

vjesnik.hr