Autori su projekta povezivanja Istre s ostalim dijelovima Hrvatske željeznicom Dragan Badanjak (Fakultet prometnih znanosti Zagreb), Stjepan Božičević (Hrvatske željeznice holding), Miljenko Bošnjak (HŽH) i Spase Amanović (Institut prometa i veza Zagreb).
Povezivanje istarskih pruga sa zaleđem stajalo bi oko 200 milijuna eura, od čega bi tunel stajao pola iznosa.

To povezivanje o kome se raspravlja još od 1857., a 1993. predsjednik Tuđman postavio kamen teemeljac tunela ispod Ćićarije kao dijela buduće jadranske pruge, od strategijskog je značenja za gospodarstvo. Od odabira najpovoljnije varijante željezničkog povezivanja Istre s Rijekom razmatrana je mogućnost proboja dužeg tunela ispod Ćićarije i kraćeg iznad Opatije.

Prednost je dobila sjeverna (duža) varijanta s tim da će buduća pruga biti dvokolosječna, elektrificirana i brzinom između 160 i 200 kilometara na sat (u prvoj fazi jednokolsječna). U Lupoglavu bi se gradio posve novi klodvor koji će omogućiti izravne veze na smjerove postojećih pruga prema Puli i Raši. Glavni tunel Ćićarija bit će dug 14.357 metara.

Prema Puli probit će se tunel Brgud dug 650 metara. Od tunela prema Jurdanima predviđen je vijadukt Brešca od 1350 metara. Prema sadašnjim procjenama, izvijestili su autori studije, cijeli projekt povezivanja istarskih pruga s Rijekom i hrvatskim zaleđem stajao bi oko 200 milijuna eura, od čega će probijanja i opremanje tunela Ćićarija stajati oko 100 milijun eura.

Tunel će se bušiti s obje strane dinamikom od deset metara dnevno što kazuje da bi se pruga mogla zgotoviti za pet godina – istakli su na medulinskom savjetovanju autori studije.