Sa 16 glasova za i jednim protiv porečki su vijećnici preksinoć, na posljednjoj radnoj sjednici u ovom sazivu, prihvatili godišnji izvještaj o realizaciji proračuna za lanjsku godinu u iznosu od 119,13 milijuna kuna. U usporedbi s godinom prije to je smanjenje budžeta za 17 posto, a s obzirom na plan za 2012. ostvareni prihodi su za 39 posto manji.

Krediti do 2033. godine
Kako je navela Tatjana Matošević, pročelnica odjela za proračun i gospodarstvo, ukupni rashodi ostvareni su u iznos u od 135,93 milijuna kuna te su u odnosu na plan manji za sedam posto. Realizirani manjak prihoda nad rashodima iznosi 9,76 milijuna kuna, a manjak primitaka od financijske imovine iznosi 7,04 milijuna kuna. To s prenesenim minusom iz prethodne godine od 48 milijuna kuna rezultira manjkom godišnjeg obračuna proračuna od 65,47 milijuna kuna, prvenstveno zbog nerealiziranih prihoda od prodaje nefinancijske imovine.
Gradonačelnik Edi Štifanić rekao je da će na priče iz kafića o bankrotu Grada i 200 milijuna kuna duga, odgovoriti točnim podacima.
– Imamo proračunski manjak od 65 milijuna kuna jer nismo uspjeli prodati zemljište na Facinki. Za one koji govore da je Grad na koljenima i u dugovima, reći ću da imamo obaveze kredita, jednog za rekonstrukciju Trga slobode i drugog za rekonstrukciju zgrade kazališta do 2016. godine, te za izgradnju Doma za starije i nemoćne do 2017. godine. Za dvoranu Žatika jedan kredit od 46 milijuna kuna isplaćujemo do 2018., a drugi od 75 milijuna kuna do 2033.
Morali smo uzeti kredit za izgradnju dvorane za Svjetsko rukometno prvenstvo i uzeti su kao premoštenja, da nismo gradili dvoranu, prihode od Facinke ne bi vidjeli. Ukupne obaveze po svim kreditima u idućih 20 godina iznose 133 milijuna kuna temeljem glavnice, a s kamatom do kraja otplate oko 170 milijuna kuna, što je prosječno 3,7 posto godišnjeg proračuna, rekao je Štifanić.
Dodao je da se do 2015. godišnje otplate za sve kredite kreću između 22 i 23 milijuna kuna, a nakon toga se smanjuju na 18, 15 i 10 milijuna kuna da bi do 2019. došli na prosječno pet milijuna kuna godišnje. Za pokrivanje obaveza postoji nekoliko mogućnosti: prodaja starog nogometnog igrališta ove godine, davanje parkirališta kod groblja u koncesiju te devet milijuna kuna prema koncesijskom ugovoru s pulskom Plinarom za preuzimanje plinovoda koji je Grad već izgradio. Ukoliko se uvede porez na nekretnine očekuje se novih 10 milijuna kuna. Planiraju se smanjiti i rashodi za zaposlene jer ove godine neki djelatnici idu u mirovinu. Jedan od prijedloga je i prodaja udjela koje Grad ima u Zračnoj luci Pula.

Gdje naći 65 milijuna kuna
– Možda se dug od 65 milijuna kuna mogao riješiti drugačije. Grad ima 189 poslovnih prostora vrijednosti oko 240 milijuna kuna, ali da li smo ih trebali prodati? Ili prodati zemljište na Facinki za 65 eura po kvadratu ili parcele u Gornjim Špadićima za 80 eura? Očekujemo porast vrijednosti nekretnina ulaskom u EU za barem 30 posto. Od 37 milijuna dospjelih obaveza, 19 se odnosi na komunalno poduzeće Usluga, a 15 milijuna kuna prema Parentiumu koja je bila nositelj gradnje dvorane, radi zakupa. Najgore je iza nas, rekao je gradonačelnik.
Nezavisna vijećnica Snježana Mekota, koja je bila protiv financijskog izvješća, rekla je da dva rebalansa i dug od 65 milijuna kuna govore sami za sebe. Pitala je zašto nisu ostvarena sredstva iz EU fondova, na što je Matošević odgovorila da se to odnosi na projekte "Revitas", "Parenzana" i "Wellness Istra" u kojima Grad nije sam i čeka se odobrenje nacionalnih kontrolora za provedbu projekta.

Vedrana HABEREITER, Glas Istre