Galerija S
VALFRESCO 1224 S

DND Poreč predstavio rezultate online ankete za djecu “Dobar dan, kako ste ?”

29.04.2020. 22:05; ; Početna / Lifestyle / Zanimljivosti / DND Poreč predstavio rezultate online ankete za djecu “Dobar dan, kako ste ?”
2020-04-29_22h05_08

Predstavljamo vam rezultate ankete i komentare autorice, psihologinje Valentine Mladinov. Za one roditelje kojima trebaju upute kako razgovarati s djecom o korona virusu i prilikama u kojima sada živimo, nudimo nekoliko relevantnih Internet adresa:

Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije: https://www.unicef.org/croatia/media/2946/file

Vodič o tome kako razgovarati s djecom o korona virusu: https://www.unicef.org/croatia/price/kako-razgovarati-s-djetetom-o-pandemiji-novog-koronavirusa-covid-19

Podrška djeci u periodu zdravstvene krize https://zgpd.hr/2020/03/14/kako-pruziti-podrsku-djeci-u-periodu-zdravstvene-krize/

Kako da se roditelji brinu za sebe da bi se mogli brinuti za djecu? https://zgpd.hr/2020/03/19/kako-sacuvati-zdravu-glavu-i-srce-za-vrijeme-izolacije-karantene/

Ako imate pitanja na koja niste našli odgovore na ponuđenim adresama, Valentina Mladinov bit će na raspolaganju za telefonsko savjetovanje na naš FIKSNI telefon 647 434 petkom između 15 i 16 sati, počevši od 8. 5. 2020. 

ANKETA Dobar dan, kako ste?

UZORAK ANKETIRANE DJECE

  • Anketa je provedena od 10. do 19.04.2020. godine; bila je objavljena na Facebook stranici DND-a Poreč i na lokalnim web portalima
  • U anketi je sudjelovalo 158 djece, u dobi od 2 i pol godine (roditelji) do 15 godina; prosječna dob je 7 i pol godina
  • 47% djevojčica i 53% dječaka
  • 48% djece ide u vrtić a 52% u školu
  • U uzorku djece predškolske dobi bio je podjednak broj djece s područja Grada Poreča kao i kod školske djece (41% odnosno 40%); 18% vrtićke djece i 39% školske djece je s područja Poreštine (Tar, Vrsar, Višnjan, Vižinada, Kaštelir, Sv. Lovreč), dok je 41% vrtićke i 21% školske djece izvan područja Poreštine.

SVA DJECA

S kim si kod kuće?

S jednim ili oba roditelja: 87%; sa starijom sestrom ili bratom: 5%; s bakom/djedom: 5%; s nekim drugim: 3%

U situaciji izolacije, roditelji kao odrasli koji su s djecom,  daju najveći osjećaj sigurnosti djeci i dobro je da većina djece kriznu situaciju izolacije može provoditi sa svojim roditeljima.

Ovaj podatak također pokazuje da veliki broj roditelja ne radi uopće ili radi od kuće (ekonomske posljedice na obitelj/dijete?).

Je li ti dosadno kod kuće?

Trećina djece kaže da im je skoro nikad ili rijetko dosadno u izolaciji. Najveći je udio djece koja kažu da im je ponekad dosadno (41%), a petina djece kaže da im je često ili stalno dosadno u izolaciji.

Je li se promijenio tvoj dnevni ritam u izolaciji?

Većina djece kasnije ustaje (56%) i kasnije ide spavati (44%), dok trećina djece (33%) kaže da im se nije promijenio ritam ustajanja i odlaska na spavanje

U izolaciji je ležernije i fleksibilnije korištenje vremena, što može biti i plus (slijedi se djetetov ritam u igri i ispunjavanju školskih obaveza), ali može otežavati ispunjavanje školskih obaveza zbog nedefiniranog termina (odugovlačenje na primjer).

Što radiš kod kuće?

  • 74% djece gleda televiziju
  • 72% ide u prirodu s odraslima
  • 66% djece se igra vani, ispred kuće ili zgrade
  • 61% izrađuje nešto kreativno
  • 60% igra društvene igre s odraslim ukućanima
  • 54% igra igrice na računalu, tabletu ili mobitelu
  • 44% rješava školske obaveze
  • 31% čita
  • 29% razgovara ili se dopisuje s prijateljima

Većina djece gleda televiziju (74%), ali je visok i postotak djece koja kvalitetnije provodi vrijeme sa odraslim ukućanima. Iako nemamo podatak o vremenskom trajanju pojedinih aktivnosti, struktura aktivnosti je očekivana ali pokazuje i više interakcije s odraslim ukućanima (društvene igre, šetnje…)

 Kako se najčešće osjećaš u situaciji izolacije?

  • Nešto manje od polovice djece kaže da im je lijepo (44%) i da su opušteni (33%)
  • Trećina djece (37%) se dosađuje
  • Petina djece (20%) se osjeća usamljeno
  • Govoreći o emocijama straha i tjeskobe, 16% djece je uplašeno, 13% se osjeća nervozno a 5% uznemireno; skoro četvrtina djece (23%) izjavljuje da ne razumije baš najbolje što se događa

Na ovo pitanje je bilo moguće više odgovora. Veliki udio emocija straha i tjeskobe pokazuje potrebu da se više posvetimo emocijama djece u ovoj situaciji!

 Ima li nekih dobrih stvari u izolaciji?

  • Čak 91% djece kaže da ima i dobrih stvari u situaciji izolacije:
    • Najviše djece (78%) kaže da je bolje to što se više igraju i razgovaraju s roditeljima i rade različite kućanske poslove s roditeljima (76%)
    • Oko trećine djece (39%) kaže da je pozitivno to što roditelji imaju više vremena kuhati pa fino jedu
    • Vezano uz organizaciju vremena, za polovicu djece (53%) pozitivno je to što se ne moraju rano ustajati, 37% djece kaže da imaju vremena za stvari koje ih zanimaju, a 30% da se igraju i uče u vrijeme kada njima to odgovara

Više od tri četvrtine djece kao pozitivnu posljedicu izolacije spominje to što mogu provoditi više kvalitetnog vremena s roditeljima (u igri, razgovoru, različitim aktivnostima) – interakcija s roditeljima je najvažnija, zato je dobro da puno roditelja može ostati kod kuće; djeca isto tako cijene fleksibilnu i ležerniju organizaciju vremena u kojoj izvršavanje obaveza mogu prilagoditi svom ritmu

Jesu li tvoji roditelji razgovarali s tobom u vezi koronavirusa?

  • 70% da, 27 % malo, 3% ne

 Što su ti roditelji rekli o koronavirusu?

  • 94% da moramo često prati ruke
  • 79% da svi moramo biti kod kuće da se ne zarazimo
  • 73% da se djeca ne smiju igrati zajedno da se ne zaraze
  • 41% da moramo nositi maske i rukavice kada idemo na mjesta gdje ima puno ljudi
  • 37% da moramo štediti hranu, novac, energiju

Većinu djece su roditelji upoznali s ključnim informacijama vezanima uz zaštitu od mogućnosti zaraze, a 40%tak posto je razgovaralo  o stjecanju novih navika u situaciji pandemije (zaštita, štednja).

ŠKOLSKA DJECA

Što misliš o školi na daljinu?

  • Četvrtina djece (25%): „Uopće mi se ne sviđa“
  • Trećina djece (33%): „U redu je“
  • Četvrtina djece (27%) „Uglavnom mi se sviđa“
  • 15% djece: „Super mi je“

Koliko ti treba vremena da shvatiš novo gradivo u školi na daljinu?

  • 45% djece kaže da im treba više vremena,
  • 43% kaže da im treba jednako vremena
  • 12% kaže da im treba manje vremena

Nešto manje od polovice djece smatra da im treba više vremena za savladavanje novog gradiva u školi na daljinu nego u redovnoj nastavi, dok nešto više od polovice djece kaže da im treba jednako ili manje vremena za savladavanje novog gradiva.

Koliko ti treba vremena za pisanje zadaće u školi na daljinu?

  • 41% djece treba više vremena
  • 18% treba manje vremena
  • 41% treba jednako vremena

Kao i kod procjene koliko trebaju vremena za usvajanje novog gradiva, nešto manje od polovice djece procjenjuje da im za pisanje zadaće treba više vremena nego u redovnoj nastavi, dok nešto više od polovice djece procjenjuje da im treba jednako ili manje vremena za zadaću.

Pritom je zanimljivo da većina djece nema jednaku procjenu vremena za usvajanje novog gradiva i pisanje zadaća, tj. oni koji kažu da im treba više vremena za novo gradivo nisu isti oni koji kažu da im treba više vremena za zadaću.

Slobodno vrijeme:

  • 53% djece kaže da ima više slobodnog vremena
  • Skoro trećina djece kaže da ima manje slobodnog vremena (28%)
  • 19% kaže da ima jednako slobodnog vremena

Gotovo trećina djece kaže da ima manje slobodnog vremena nego kad je redovna nastava, neki su od mogućih razloga sljedeći:

  • moguće je da se djeca teže (samo)motiviraju kada nemaju određeni termin za rad i imaju teškoća s upravljanjem vremenom;
  • isto tako, moguće je da „zaboravljaju“ da se kod kuće moraju „baviti“ školom onoliko vremena koliko inače provedu u školi i tek nakon toga moraju odraditi zadaću, tj. da se ta dva vremena „zbrajaju“;
  • vjerojatno im je u školi zabavnije i brže im prođe vrijeme

Angažman roditelja:

Gotovo polovica djece (42%) kaže da im treba velika pomoć roditelja u savladavanju novog gradiva, 44% djece kaže da ponekad  treba pomoć roditelja, a samo 14% da uopće ne treba pomoć roditelja.

Djeci najčešće trebaju pomoć roditelje za tehničku podršku kao što je skeniranje i slanje zadaće nastavnicima (54%), zatim u savladavanju novog gradiva (45%) a oko trećina djece treba pomoć u pisanju zadaće (32%).