NEWS
VALFRESCO 3-S

Da li zanemarujemo talijansko tržište?

169056986_10209475788808575_192554411316506940_n
06.04.2021. 08:45; Učitavanja: 206; Početna / Gospodarstvo / Da li zanemarujemo talijansko tržište?

Već duže godina intenzivno radimo na talijanskom tržištu i pokušavam barem što se kampinga tiče maksimalno učestvovati u svim medijskim i promotivnom aktivnostima, piše Jerko Sladoljev za iVijesti.hr
Tako održavamo i podržavamo odlične kontakte sa Federcampeggiom Firenze i ACTI Italia a posebne dobre odnose njegujemo kroz reportaže sa velikim brojem časopisa i magazina kao Plein Air Roma, Camper Caravan Milano, Info Naturista Verona, digitalnim portalima Camping.it i mnogim drugima.

Održali smo nekoliko prezentacija, radionica i press konferencija . Za naš rad dobili smo mi nekoliko vrijednih medijskih priznanja. Moramo skinuti kapu maloj ali vrijednoj ekipi iz predstavništva HTZ u Milanu koja s vrlo malim sredstvima i nesebičnim žrtvovanjima radi čuda na tom tržištu.

Godine 2019. bili smo kao Top Camping Hrvatska uz pomoć i asistenciju HTZ-a Milano jedina Hrvatska tvrtka na sajmu „Il Salone del Camper „ u Parmi. I zašto pišemo ove panegirike o samima sebi?

Prvenstveno zato što imamo osjećaj da se ovo tržište sustavno i latentno zanemaruje. Ove godine Dubrovnik je totalno izostao niz svih medijskih nastupa u Italiji, Split se okrenuo Poljskoj, Šibenik i Zadar koji su pred desetak godina aktivno nastupali na ovom tržištu a danas su su praktično nestali , Istra je minimalno zastupljena iako najbliža, a jedino mali plamičak svjetla dolazi iz Primorsko-Goranske Županije koja koliko toliko uspijeva održavati vrijedne stare veze na tržištu.

Usuđujemo se reći da je to i najviše zbog toga jer je karizmatična šefica predstavništva HTZ-a Milano iz tih krajeva i svojim ugledom uspijeva uvjeriti koliko toliko turističke autoritete da ne zaborave stare dobre brojke.
A zašto je to tako?

Većina turističkih odličnika i „decision makera“ u turizmu smatra kako je Italija sama po sebi blizu i kako nam ne treba aktivnije nastupati jer Talijani će nam doći sami po sebi. Neki od njih su u posljednje vrijeme izjavljivali kako taj profil nije više kao što je nekad bio pa jedu umjesto ribljih specijaliteta po čemu su bili poznati, ribu iz konzervi.

Kao student ekonomije u Zagrebu, sjećam se vrlo dobro jednog predavanja prof. F. Rocca koji je rekao: „ Zapamtite dobro, kad jedno tržište isključite iz svojih promotivnih akcija iz bilo kojeg razloga samo jednu godinu, trebati će Vam pet godina da se opet na tom tržištu s istim brojkama i rezultatima vratite. I zato njegujte postojeće odnose.”

I to je potkrijepio jednim slučajem Coca – Cole koji je kao „case study“ prezentirao na predavanju.
Ne bih želio da nam se to dogodi s talijanskim tržište. Italija je jedno od naših najvažnijih emitivnih tržišta s kojeg je u „normalnim godinama“ ostvareno više od milijun dolazaka i gotovo pet milijuna noćenja.

U ukupnom prometu prema udjelu je uvijek dominirala Istra s 47 % talijanskih noćenja, a slijedio je Kvarner s udjelom od 26 %. Omiljene su im destinacije bile Rovinj, Medulin, Poreč, Mali Lošinj, Novalja, Umag, Pula i Cres. Čak 61 % dolazaka te 73 % noćenja Talijana znali smo registrirati tijekom srpnja i kolovoza, a već je godinama omjer po načinu bukiranja bio 80 % individualnih dolazaka prema 20 % organiziranih.

Hrvatska na talijanskom tržištu uživa inače imidž bliske, ekološki očuvane, s dobrim odnosom cijene i kvalitete, čistim morem i prirodom, optimalne za nautičare i – sigurne destinacije. Istodobno je ono što nam talijanski turisti poručuju da trebamo pojačati zrakoplovne linije te trajektne i brodske linije.

Što se morske strane tiče i pomorskih veza iz brodarske tvrtke SNAV, koja već dugi niz godina povezuje dvije obale, naglasili da je Hrvatska za njih strateški partner. Prema talijanskoj udruzi hotelijera Federalberghi u razdoblju od lipnja do rujna putuje godišnje u normalnim godinama oko 32,5 milijuna Talijana – u Italiji odmor provodi njih 82,2 %, a u inozemstvu 17,2 % (od čega 9,8 % unutar država EU-a). Omiljena im je destinacija Italija, a najtraženije su regije Emilia-Romagna (12,9 %), Veneto (9,6 %), Toscana (9,4 %), Lazio (8 %) i Lombardija (7,7 %).
Od inozemnih destinacija za odmor od četiri ili više dana najtraženije su europske (77,6 %): Francuska (13,1 %), Španjolska (11,2 %), Austrija (7,1 %) i Hrvatska (6,2 %). Prosječan je broj noćenja deset, omiljena su morska odredišta, a prosječna potrošnja iznosi 838 eura .

Nadajmo se da ćemo i pored ovakvih strateških odnosa naših turističkih županija ipak zadržati jaku 4. poziciju na ovom tržištu što bi ,ako se i desi trebalo zahvaliti samo čudu, maloj ekipi , borcima HTZ-a u Milanu i rijetkim malim igračima koji se bore da zadrže stečene pozicije na ovom tržištu.

Print Friendly, PDF & Email