Červar Porat treba ambulantu, vrtić, društvenu dvoranu
Javna rasprava o prijedlogu Urbanističkog plana uređenja održana je prekjučer u Červar Portu. Bitna novina tog dokumenta sadržana je u samom naslovu. Červar Porat definiran je kao stambeno – turističko naselje, nije namijenjen tek turizmu. Istina, zimi u tom naselju koji je izgrađen krajem sedamdesetih godina živi maksimalno 300 žitelja dok je ljeti oko 10.000 stanovnika. Ipak dokument na javnoj raspravi uvažava i stambenu dimenziju koja će donijeti niz pomaka.
Pitanje vlasništva
-Jednog dana imat ćemo svoj vrtić, polivalentnu dvoranu za društvene aktivnosti, imat ćemo svoju ambulantu, ukratko sve što pripada pravom naselju, veli predsjednica Mjesnog odbora Ivanka Titlić.
Druga važna novina UPU-a je da je naselje građevinski definirano, utvrđen je u postojećim gabaritima pa nema građevinskog širenja. Napokon će se riješiti imovinsko- pravne zavrzlame. Naime, Červar Porat raspolaže s nevjerojatnih 15 hektara zelenih površina koje su rascjepkane na niz vlasnika između države, postojećih i nepostojećih odnosno ugašenih tvrtki od Plave Lagune do Euroturista. Površine održava Grad Poreč, ali kažu da će stvar ići na bolje čim Grad postane i stvarni vlasnik tih površina.
Akcija čišćenja
Jučer je u turističko- stambenom naselju bilo izuzetno živo jer se oko 150 vlasnika stanova odazvalo pozivu mjesnog odbora i odradili akciju čišćenja, farbanja i uređenja vanjskih, zajedničkih površina. Među njima je i Srečko Koritnik, Slovenac iz Hrasnika, vlasnik tri stana u Červar Porat. Motikom skida travu pokraj stepeništa koji vodi do komunalne lučice. Kaže da su poslali poštom preko 500 poziva slovenskim vlasnicima stanova pozivajući ih na radnu akciju. Nakon zimske stanke veći dio ugostiteljskih obrta pokrenulo je poslovanje. Kaže nam Koritnik da su u srijedu navečer imali susret s vlasnicima lokala, odazvalo se njih troje. Cilj sastanka je bio osmisliti neku vrst sinergije između ugostitelja i vlasnika stana kako bi se društveni život u Červar Portu produžio i tokom jeseni i zime.
– Više od 50 posto stanova u vlasništvu je slovenskih državljana. Kad bi stalno nastanjeni žitelji i obrtnici osmislili neke zajedničke akcije, glazbene, kulturne ili eno-gastronomske večeri, Slovenci bi se svakako odazvali. Udaljeni su tek par sati vožnje autom. Cilj nam je stvoriti određenu koheziju, graditi identitet mjesta, veli Koritnik.
Predsjednica mjesnog odbora Ivanka Titlić iskoristila je radnu akciju i za razgovore s vlasnicima stanova.
-Zadnjih 25 godina Červar Porat je doživio teško propadanje, vidite i sami na što sliče trgovi i ulice iako moram priznat da u zadnjih pet godina stvari kreću na bolje, zahvaljujući u prvom redu pomoći Grada i gradskih poduzeća, kaže Titlić i napominje da veliki dio odgovornosti otpada i na same vlasnike.
– Moramo uvesti urednu naplatu, jer više od dvadeset godina vlasnici stanova u stambenim zgradama nisu plaćali pričuvu. Tek se je 2013. silom zakona počelo naplaćivati pričuvu, ali to nije dovoljno. Ne mogu stanari zahtijevati da im se popravi krov nakon što dvadeset godina nisu plaćali pričuvu i tek zadnje dvije godine počeli su je plaćati i to po smiješnoj cijeni od 2,5 kuna po kvadratnom metru stana, kaže Ivanka Titlić.
Srečko Koritnik navodi da prema podacima Istarskog vodovoda vlasnici stanova u Červar Portu duguju oko 2,5 milijuna kuna zbog neplaćanja vode.
Sve više djece
– Vodovod traži da se u svakom stanu ugradi mjerenje potrošnje, to košta i sad pregovaramo kako bi podijelili troškove. Kultura podmirivanja komunalnih računa jako je bitna ako namjeravamo funkcionirati kao zajednica, objašnjava Koritnik.
Današnji Červar Porat izgleda šaroliko, konglomerat je različitih kultura i običaja. Vlasnici su Slovenci, Hrvati, Austrijanci, Mađari, Rusi, ima ih i iz svih krajeva bivše Jugoslavije. Tokom domovinskog rata u njemu su bile smještene izbjeglice iz ratom zahvaćenih područja, dio izbjeglica smješteno je i u hotelu koji je danas u ruševnom stanju i ruglo je mjesta.
– Stambena dimenzija naselja je sve izraženija, ove zime smo organizirali feštu Djeda Božićnjaka, odazvalo se 48 djece mlađe od deset godina. Svako jutro pun autobus vozi djecu u školu. Grad ipak živi 12 mjeseci u godini i zato trebamo svi zajedno proraditi da se on komunalno uredi, zaključuje Ivanka Titlić.
