Prošle se godine u rujnu i listopadu prvi put u Istri pojavila nova vrsta komarca – tzv. vrsta koja ne poznaje granice, azijski tigrasti komarac ili Aedes albopictus. Njenim evidentiranjem Hrvatska je postala osma europska zemlja u kojoj je prisutan tigrasti komarac. Ovaj prošlogodišnji »doseljenik« izazvao je priličnu paniku. Nije veći od običnih »mušata«, tek je nešto tamniji i ima karakteristične bijele pruge na nogama i zatku. Najaktivniji je u popodnevnim satima i u sumrak, dok »autohtone« vrste komaraca bodu u sumrak, večernje sate i pred zoru.

– Budući da je ovo nova vrsta u našem podneblju, naš organizam nije navikao na nove antigene koje dobijemo prilikom uboda tigrastog komarca, stoga od njegova uboda osjetljivije osobe mogu imati malo intenzivniju reakciju, poput svrbeža, ili pak oko područja uboda nastane malo područje crvenila, veli Nediljko Landeka, voditelj Odjela za dezinsekciju i deratizaciju.

Stoga treba izbjegavati češanje mjesta uboda, da ne bi došlo do infekcije, već se mogu staviti hladni oblozi. Ako je reakcija jaka, treba se obratiti liječniku ili koristiti kremu protiv kožnih alergija.

Na područjima gdje je tigrasti komarac lani uočen, Landeka veli da je primijećen početak razvoja ličinki pa Zavod za javno zdravstvo u općinama i gradovima s kojima je dogovoreno provođenje dezinsekcije nadzire takva legla. Na područjima gdje stručni nadzor provode firme registrirane za tu djelatnost, daju im se upute o eliminaciji i tretmanu primijećenih legla.

– Najviše za smanjenje broja komaraca u svom okruženju, kao i sprječavanju širenja ove vrste, mogu učiniti sami stanovnici. Treba obratiti pozornost na potencijalna legla u dvorištima i vrtovima, a to mogu biti posude različite veličine u kojima se zadržava voda – bačve ili kade, pa čak i male vaze za cvijeće, nepokrivene barke, stare zapuštene fontane ili bazeni, krovni odvodi… Često se legla nalaze i na gradilištima kuća, u poplavljenim podrumima i ostalim prostorima poslije kiše, a nitko ne obraća pozornost na njih, veli Landeka.

Često se legla tigrastog komarca mogu naći u starim automobilskim gumama. Tim se putem ova vrsta najčešće i prenosi pa vulkanizeri trebaju odložene gume prekriti, da se ne napune kišnicom. Naselja bez kanalizacijskih odvoda, gdje su kuće spojene na septičke jame, po Landekinim riječima, obično imaju više problema, budući da jedan dio tih septičkih jama nije dobro zatvoren, tako da ženke komaraca mogu ući unutra i položiti jajašca. Kod legla tigrastog komarca specifično je da ne ovise o kišnim razdobljima, jer im pogoduje bilo kakva stajaća voda, bez obzira na to koliko je zagađena.

– Po iskustvima iz Italije, tigrasti komarac zaposjeda i potiskuje legla »autohtonih« vrsta komaraca, stoga je bitno što više raditi na sprječavanju njegova širenja, veli Landeka.

Brzina razvoja ličinke u leglima tigrastog komarca ovisi o temperaturi vode – što je ona viša, razvoj ličinke je brži. Od polaganja jajašaca do preobrazbe u odraslog komarca u idealnim uvjetima, kad je temperatura od 25 do 30 stupnjeva Celzija, dovoljno je 6 do 7 dana. Upravo zato najviše ovih komaraca ima u srpnju i kolovozu.

– Pronađena legla ne treba špricati nikakvim preparatima, već je dovoljno izliti nakupljenu vodu. Ako je nemoguće ukloniti posude s vodom, preporučljivo je mijenjati vodu svakih pet, šest dana, i po mogućnosti poklopiti posudu, veli Landeka.

Za eliminaciju legla tigrastog komarca mogu se kontaktirati i službe u općini ili gradu, koji su dužni imati ugovor s tvrtkom za dezinsekciju, ili pak javiti u Zavod za javno zdravstvo, koji će poduzeti daljnje mjere dezinsekcije.

Tea Tidić, Glas Istre