Znanstveni tim utvrdio je da atrijska fibrilacija ukupno povećava rizik od pojave demencije za 40 posto a rizik za vaskualrnu i miješanu demenciju za gotovo 90 posto. No osobe s atrijskom fibrilacijom koje su uzimale sredstva protiv zgrušavanja imale su 60 posto manje izglede za razvoj demencije, prema radu objavljenom u časopisu Neurology.

“Utvrdili smo da osobe s atrijskom fibrilacijom mogu iskusiti brže propadanje kognitivnih funkcija poput razmišljanja i pamćenja i imaju veći rizik demencije od onih bez atrijske fibrilacije”, kaže voditelj istraživanja Mozhu Ding iz švedskog instututa Karolinska u Stockholmu.

“Uočili smo da stariji pacijenti s atrijskom fibrilacijom koji uzimaju sredstva protiv zgrušavanja krvi, koja spriječavaju stvaranje ugrušaka u srcu koji bi mogli otputovati do mozga, imaju manje izglede razviti demenciju od onih koji nisu uzimali antokoagulanse”, kaže Ding.

U atrijskoj fibrilaciji električni signali u srčanom mišiću poremećeni su izazivajući treperenje srca umjesto da se ono normalno kontrahira. Kao rezultat toga krv ne teče pravilno kroz srce što može dovesti do formiranja ugrušaka koji potom otputuju do mozga i izazovu moždani udar.

Mnogi pacijenti s atrijskom fibrilacijom dobivaju antikoagulanse koji produljuju vrijeme koje je potrebno za stvaranje ugrušaka.

Kako bi ispitao povezanost atrijske fibrilacije i rizika od demencije znanstveni tim pratio je 2685 švedskih ispitanika šest godina. Prosječna dob isptianika na početku studije bila je 73 i nitko nije patio od demencije ali je njih devet posto patilo od atrijske fibrilacije.

Sudionici ispitivanja koji su bili mlađi od 78 na početku studije pregledani su nakon šest godina a oni stariji od 78 pregledani su svake tri godine. Tijekom istraživanja kod  279 osoba razvila se atrijska fibrilacija a do kraja istraživanja demencija se pojavila kod 300 ispitanika.

Od 2163 ispitanika bez atrijske fibrilacije kod 10 posto se pojavila demencija. Od 522 ispitanika s atrijskom fibrilacijom kod 23 posto pojavila se demencija.