Ljetni turistički posjetitelji Istarske županije lani su bili najzadovoljniji vrijednošću ukupnog boravka i gastronomije u odnosu na uloženi novac. Za ta dva elementa iskazali su vrlo visok stupanj zadovoljstva, a visok za još 24 od ukupno 30 ispitivanih, dočim nema nijednog s kojim su nezadovoljni, po-
kazuje nedavno objavljeno istraživanje Tomas koje je prošloga ljeta proveo Institut za turizam iz Zagreba.
Prema tim podacima visok stupanj zadovoljstva ispitanici su iskazali ukupnim boravkom u Istri, bogatstvom gastro ponude u svojim odredištima, pogo- dnostima za obiteljski, ali i kratki odmor, gostoljubivošću lokalnog stanovništva, »vrijednošću za novac« smještaja, ljubaznošću osoblja, komforom, kvalitetom usluga i hrane u smještajnom objektu kao i hranom izvan njega, prirodnim ljepotama, osobnom sigurnošću, izletničkom, sportsko-rekreacijskom i zabavnom ponudom, čistoćom i uređenošću plaža, mogućnostima za kupnju, prometnom dostupnošću te kvalitetom informacija, prezentacijom kulturne baštine i raznolikošću kulturnih manifestacija. »Srednji stupanj zadovoljstva« iskazali su u pogledu ekološke uščuvanosti, kvalitete lokalnog prijevoza, mira i tišine te slikovitosti i uređenosti mjesta.

Gosti u Istri zadovoljniji

U odnosu na zadovoljstvo spomenutim elementima na razini Hrvatske, gosti u Istri su u cjelini zadovoljniji. Naime, označavanje znamenitosti, bogatstvo zabavnih sadržaja, lokalni prijevoz, prezentacija baštine i raznolikost kulturnih manifestacija dobili su na nacionalnoj razini negativne ocjene. S druge strane,
viši stupanj zadovoljstva hrvatski su gosti u odnosu na istarske iskazali u pogledu ljepota prirode i krajolika te pogodnosti za obiteljski odmor. Zanimljiva je i usporedba hrvatske turističke ponude s konkurencijom. Primjerice, u usporedbi sa Španjolskom ispitanici su u Hrvatskoj puno zadovoljniji osjećajem sigur- nosti u zemlji, gostoljubivošću, klimom, ljepotama krajolika, ekološkom očuvanošću i »vrijednošću za novac« svog boravka. U Španjolskoj su bolje informirani, bolje im je predstavljena kulturna baština, imaju više mogućnosti za zabavu, kupovinu, sport i rekreaciju. Imidži zemalja su im podjednaki za razliku od
Turske koja u tom pogledu jako zaostaje za Hrvatskom. Još je lošiji njihov osjećaj sigurnosti u Turskoj, a velike su razlike, u korist Hrvatske, i kad je riječ o gostoljubivosti, klimi, urbanističkoj uređenosti, ekološkoj očuvanosti, kvaliteti smještaja, prometnoj dostupnosti i vrijednosti odmora za novac. Zapravo, jedini
element koji je u Turskoj bolji nego u Hrvatskoj je mogućnost šopinga. Ipak, u vrednovanju ovih podataka valja biti oprezan jer je anketa provođena u Hrvatskoj i to osobnim intervjuima, a notorno je da su ispitanici tada, već iz puke učtivosti, skloni davati bolje ocjene domaćinu.
Tomas je dobivene ocjene zadovoljstva pojedinim elementima ponude usporedio s onima iz prethodnog istraživanja, 2004. godine. Uočljiv je trend izrazitog pozitivnog rasta, posebice u Istri, gdje je broj elemenata s kojima su gosti zadovoljni porastao s dva u 2004. na čak 26. No, iako je među njima i mo-
gućnost kupovine, valja primijetiti da se to ne odražava kroz potrošnju u destinaciji. Naime, u odnosu na 2004. godinu ukupna je dnevna potrošnja prosječnog turista u Istri porasla za četvrtinu, s 48 na 60 eura, ali su izdaci za kupnju smanjeni za 15 posto. Najviše su porasli izdaci za ugostiteljske usluge, u tri
godine čak 39 posto. I na razini Hrvatske slični su trendovi, ali uz manje postotke, pa je dnevna potrošnja porasla za samo 13 posto, odnosno na 55 eura poosobi. Među jadranskim županijama Istarska je na drugom mjestu po prosječnoj potrošnji, iza Dubrovačko-neretvanske, gdje lani iznosila 88 eura po gostu
na dan.

Prosječan turist četrdesetogodišnjak

Uz zadovoljstvo i potrošnju gostiju istraživanje Instituta za turizam obuhvaća i njihov sociodemografski profil, motivaciju i opetovanost dolazaka, izvore informacija o destinaciji, način putovanja i pratnju, duljinu boravka te aktivnosti u destinaciji. Prosječan ljetni turistički posjetitelj Hrvatske, a i Istre u 2007. godini imao je 40-ak godina, više ili visoko obrazovanje, došao je automobilom i s članovima obitelji, a to mu nije bio prvi put. Na odmor je došao prvenstveno da se opusti i zabavi, a zadržao se devet dana. To je vrijeme najvećim dijelom trošio na plivanje i kupanje, te odlaske u kafiće, slastičarnice, restorane, izlete
i kupovinu. U Istri najčešćim aktivnostima, onima koje je u anketi spomenulo više od 70 posto ispitanika, valja još dodati i razgledavanje znamenitosti te posjete lokalnim feštama.
Više od polovice istarskih ispitanika imalo je između 30 i 49 godina, do 29 godina 21 posto, a 50 i više 27 posto. Tomasova usporedba s ranijim istraživanjima pokazuje da kontinuirano prevladava srednja dobna skupina, a postupno se povećava stupanj obrazovanja. Potonje će, ističe se i u analizama trendova putovanja koje je izradila Evropska komisija, utjecati i na odmore u kojima će umjetnosti, kultura i povijest te edukacija imati veću važnost. Starenje evropske populacije ima pak za posljedicu da se na odmoru traži više udobnosti i vodi veća briga o zdravlju.
Bezmalo polovica, točnije 48 posto, gostiju je u Istru stigla s članovima obitelji, 31 posto s partnerom, 17 s prijateljima ili poznanicima, a samo četiri posto sami. Usporedba s 2004. pokazuje da je u Istri porastao broj obiteljskih dolazaka, ali se smanjuje broj članova u pratnji. I u Hrvatskoj i u Istri velik je broj
»vjernih« gostiju, onih koji nisu prvi put na odmoru, ali valja naglasiti osjetan porast »novih«. Tako je u 2007. bilo 22 posto turista koji su prvi put došli u Istru, a tri godine ranije 14 posto. Najviše je ispitanih gostiju, blizu trećine, u Istri već bilo dva do pet puta. Da im je lanjski dolazak bio drugi posjet, kazalo je 23
posto anketiranih, a toliko je bilo i »veterana« sa šest i više posjeta. Među gostima kojima je lanjski dolazak bio prvi prvenstveno su hotelski, a najčešći »novi« su Britanci i Rusi sa 61 odnosno 50 posto udjela među sunarodnjacima.

Motiv dolaska i prirodne ljepote

Uz pasivni odmor, opuštanje i zabavu važniji motivi dolaska su prirodne ljepote, nova iskustva i doživljaji te gastronomija. U odnosu na rang motivacija na hrvatskoj razini, u Istri je nešto više posjetitelja došlo i zbog gastronomije, povoljnih cijena te blizine turističkog odredišta. Gastronomske vrijednosti Poluotoka posebno cijene gosti hotela i privatnog smještaja, a po nacionalnosti ta je motivacija prisutnija kod Austrijanaca, Rusa i Mađara. Tomasova analiza trenda pokazuje da sve više gostiju na dolazak u Istru motiviraju prirodne ljepote, blizina, povoljne cijene, sport i kultura.
O svojim su istarskim turističkim odredištima gosti prvenstveno doznali kroz medije – u 2007. ukupno 46 posto. Među njima je 25 posto informacije dobilo iz prospekata i oglasa, 11 iz novinskih članaka, a 10 iz elektronskih medija. Internet je zaslužan za 23 posto informacija, preporuke prijatelja i rodbine uvažilo
je 22, prijašnji boravak 19, a preporuku putničke agencije ili kluba 15 posto. Turistički sajmovi i izložbe bili su informacijski izvor za svega osam posto ispitanika. Još njih 15 posto navelo je da im nisu bile potrebne nikakve informacije. S obzirom na to da zbroj navedenih postotaka iznosi više od 100, jasno je
da su informacije prikupljene istodobno iz više izvora. Tomas ističe da je taj trend u porastu, kao i korištenje interneta i medija. Usporedba odgovora lanjskih istarskih gostiju s 2004. pokazuje da su medijske informacije porasle s 29 na 46 posto, a internetske s 18 na 23.

U Istru stižu većinom automobilisti

I Hrvatska i Istra su dominantno automobilske destinacije sa 65 odnosno 57 posto udjela takvih gostiju. U Istru ih je k tome 27 posto došlo kamperom ili automobilom s kamp-kućicom. Malo iznad sedam posto bilo je autobusnih, a malo ispod avionskih gostiju. Od ukupnog broja 40 posto došlo ih je posred-
stvom turističke agencije. Što se duljine boravka tiče, trend je smanjenje uz istodobni porast udjela kraćih odmora, od četiri do sedam dana. Prosječna dužina boravka turista u Istarskoj županiji pala je s 12,4 dana u 2004. na lanjskih 9,3. Ovi trendovi su skladu i s analizama Evropske komisije koje pokazuju da
se dugački odmori sve više cijepaju na nekoliko kraćih, uz povećanje posjeta gradovima i više putovanja izvan ljetne turističke sezone.
Sintetizirajući odgovore gostiju o njihovim aktivnostima u destinaciji, Tomas je za Istru u drugu grupu (između 50 i 70 posto) uvrstio odlaske na šetnje u prirodu, pa na ples, u posjet kulturnim ustanovama ili takvim događanjima te nacionalnim parkovima. U toj skupini su i vožnje barkama ili biciklima, odlasci
na organizirane izlete i obilasci vinskih cesta. Između 30 i 50 posto ispitanika među svoje je aktivnosti navelo (i) igranje tenisa, ronjenje, ribolov, obilazak cesta maslinova ulja, promatranje ptica, avanturističke sportove ili sudjelovanje u zdravstvenim programima.
Pasivni odmor i opuštanje na moru i lanjskoga ljeta bili su glavna motivacija dolaska turista u Istru.

Najviše troše britanski turisti Raščlamba lanjskih 60 eura prosječne dnevne potrošnje turista u Istri pokazuje da su 23 eura dali za smještaj, za hranu 13, te piće 3,3 eura. Na ugostiteljske sa- držaje potrošili su, dakle, dvije trećine novca, a od ostatka na kupnju u trgovinama 10,5 eura te za ostale usluge (sport, zabavu, kulturu, izlete, itd.) pola eura manje. U odnosu na hrvatsku razinu, mala je razlika: istarski gosti nešto više potroše na izvanpansionske usluge, a nešto manje na ugostiteljske. Po Tomasovoj anketi u Istri lanjskoga ljeta najviše su trošili britanski i ruski turisti – 112 odnosno 105 eura po danu. Talijani su potrošili 62 eura, Nizozemci i Česi 60, Mađari 58, a Austrijanci i Nijemci 53. Takva je distribucija potrošnje dijelom posljedica odsjedanja u određenim vrstama smještaja: Britanci i Rusi su izrazito hotelski gosti, a među takvima je prosječna dnevna potrošnja bila najveća i iznosila 100 eura. Gosti u turističkim naseljima trošili su 64 eura, u privatnom smještaju 56, a u kampovima – u kojima su Nijemci glavni posjetitelji – 44 eura.

Istraživanjem obuhvaćeno pet tisuća turista Tomas je istraživanje turističke potražnje u Hrvatskoj koje Institut za turizam već dva desetljeća provodi svake tri godine temeljem opsežnih intervjua s gostima. Lani je u razdoblju od lipnja do rujna njime bilo obuhvaćeno 4.915 ispitanika po stratificiranom slučajnom uzorku koji je bio reprezentativan prema županijama, zemljama porijekla ispitanika i vrsti smještaja. Gosti porijeklom iz ukupno 14 zemlja, uključujući i Hrvatsku, anketirani su u hotelima, turističkim naseljima, kampovima i privatnom smještaju u ukupno 86 mjesta u sedam primorskih županija. U Istarskoj županiji istraživanje je provedeno u 14 turističkih mjesta, a anketirano je 1.175 gostiju

Goran Prodan, Glas Istre