NEWS

Stručna tema iz Zdravog grada: Emocije i glazba

manhattan-1674404_1280
23.05.2019. 10:34; Učitavanja: 86; Početna / Lifestyle / Zdravlje / Stručna tema iz Zdravog grada: Emocije i glazba

Glazba utječe na ljude na razne načine, prisutna je u svakoj kulturi i igra veliku ulogu u našem svakodnevnom životu. Ona može biti izvor inspiracije, aktiviranja tijela, strasti, izvor relaksacije, te izvor poticanja mašte. Prema nekim izvještajima prevalencija nekih aktivnosti u slobodno vrijeme kao što je gledanje televizije, gledanje filmova ili čitanje knjiga smanjilo se u odnosu na slušanje glazbe. Budući da glazba okupira uistinu ogroman prostor u ljudskim životima, slušanje glazbe je vjerojatno vrlo nagrađujuće iskustvo. Ljudi koriste glazbu kako bi mijenjali emocije, otpuštali emocije, kako bi se uskladili sa svojim trenutnim emocijama (kada smo npr. potišteni tražimo melankoličnu glazbu sporijeg ritma), kako bi uživali sami sa sobom ili se tješili, i kako bi otpustili stres. Nadalje, često možemo čuti druge kako govore da imaju ”svoju” pjesmu. Čini se kako glazba veže ljude zajedno dajući im jedinstvena zajednička iskustva. Gledajući iz te perspektive može se reći da nas glazba spaja, a to često puta ide preko određenih emocionalnih doživljaja koji se javljaju kao posljedica neke situacije i glazbe koja je u tom trenutku zaokupila naše receptore. Čini se da je upravo ova sposobnost glazbe da u nama izazove jaka emocionalna iskustva razlog univerzalnom uživanju u glazbi te odgovor na pitanje zašto nam se glazba toliko sviđa.

Kratko o emocionalnim iskustvima…

Emocije predstavljaju značenja koja dajemo onome što osjećamo u našem tijelu tj. značenja koja dajemo tjelesnoj pobuđenosti. Za razliku od raspoloženja koje je dugotrajno stanje, emocije su kratkotrajnog vijeka te unutar jednog dana možemo doživiti čitav raspon emocionalnih iskustava i stanja od sreće, euforije, ljubomore, ljutnje pa sve do tuge. Psiholozi gledaju na emocije kao na kompleksna stanja koja se sastoje od različitih aspekata, a koja nam daju informacije o nama samima, ali i drugima. Prema tome, da bismo bolje razumjeli sebe trebamo biti upoznati s našim emocijama. Ono čega moramo biti svjesni jest da svaka osoba percipira emocije na svoj način te ne postoji jedan referentni okvir koji nam govori o tome kako i u kojim će se situacijama doživljavati neka emocija. Mogli bismo reći da je sve u ”oku promatrača” budući da su emocije potaknute našim nagonima, urođenim dispozicijama, individualnim vjerovanjima i životnim iskustvima. Važno je još istaknuti da su sve emocije normalne čak i one koje su nam neugodne kao što je to tuga, ljutnja ili ljubomora. 

S obzirom na intenzitet emocija u svakodnevnom životu nije čudno što su se znanstvenici usmjerili na povezanost glazbe i emocija budući da glazba u vrlo kratkom roku može prizvati čitav niz kompleksnih emocionalnih stanja. No, sposobnost glazbe da u nama pobudi jake emocije obavijena je u misteriju koja fascinira i stručnjake i laike još od stare Grčke. Kako je moguće da zvukovi imaju toliku moć da na tako dubok način utječu na slušatelje?

Kako glazba dovodi do javljanja emocija?

Postoji mnoštvo objašnjenja o tome na koji način glazba dovodi do javljanja emocija, a ovdje će biti prikazana neka od tih objašnjenja.

Neke teorije u fokus stavljaju proces učenja. Prema jednom objašnjenu mi učimo da određena vrsta glazbe dovodi do javljanja određenih emocija. Može se primijetiti da su određene scene u filmovima popraćene sličnim glazbenim obrascima. Kada se događa nešto sretno glazba ima viši tonalitet, poletnija je i bržeg ritma u odnosu na scene tuge i patnje. Ovakva izloženost određenim glazbenim obrascima stvara iskustvo koje dovodi do toga da kada čujemo glazbu koja je poletnija i ritmičnija dolazi do javljanja ugodnijih emocionalnih stanja kao što je to sreća. No naša su iskustva također ovisna o različitim svakodnevnim događajima, a budući da nemamo svi jednaka iskustva određena glazba kod nekih ljudi može izazvati sreću jer podsjeća npr. na obitelj, a kod nekih osjećaj nostalgije i tuge jer pjesmu povezuju s partnerom/icom s kojom su se razišli.

Neki autori smatraju da emocionalna stanja proizlaze iz slušateljevog doživljaja da glazba sliči ekspresivnim ljudskim gestama kao što je intonacija glasa ili pokreti. Na primjer, aktivniji smo kada smo sretniji, više pričamo i gestikuliramo, a osjećamo se tromo i teško kada smo tužni. U nekim su istraživanjima ispitanici mogli prepoznati emocionalne ekspresije samo preko hodanja. Tako su ispitanici procjenjivali da je osoba sretnija i boljeg raspoloženja kada su koraci bili brži i življi. Upravo je i sretna glazba često puta ritmičnija, brža i visokog tonaliteta te je moguće da ju percipiramo emocionalnom jer zvuči kao da se netko kreće u emocionalnom smislu. S druge strane, neki teoretičari vjeruju da kada čujemo glazbu, tada zamišljamo osobu koja prenosi glazbu te s njom poistovjećujemo određenu emociju, osobito kada se ne radi samo o instrumentalnoj glazbi.

Naposljetku se smatra da glazba utječe na aktiviranje određenih sustava u našem tijelu. Dokazi upućuju da glazba potiče javljanje emocija i raspoloženja na direktan način putem utjecaja na autonomni živčani sustav te putem motorne aktivnosti slušatelja. Ovi različiti mehanizmi emocionalnog uzbuđenja često funkcioniraju istovremeno te proizvode jaka i kompleksna emocionalna stanja.

Kakve su to emocije izazvane glazbom?

Mnogi se istraživači pitaju jesu li stanja pobuđena glazbom ”prave” emocije. Naime, smatra se da emocije generirane glazbom imaju posebne karakteristike u usporedbi sa svakodnevnim emocijama ili emocijama generiranim drugim vrstama umjetnosti. Ove su se ideje o emocijama proizašlim iz glazbe počele javljati još u 19. stoljeću. Prvotna su istraživanja bila usmjerena na vrstu emocija koju glazba izaziva te su dala veliki doprinos u razumijevanju glazbeno specifičnih afekata. Naime, ova su istraživanja pokazala da se uobičajena kategorizacija emocija (npr. klasifikacije prema osnovnim emocijama – ljutnja, tuga, strah, radost, iznenađenje i gađenje) ne može u potpunosti koristiti za opisivanje emocionalnih stanja izazvanim glazbom. Današnja istraživanja ”glazbenih emocija” daju puno šire i kompleksnije klasifikacije emocija nastalih na temelju glazbe. Emocije kao što su ljutnja, strah, gađenje, krivnja i sl. imaju veliku funkciju u prilagodbi pojedinca na događaje koji su mu potencijalno prijeteći za njegov fizički i psihološki integritet. No, kada se sluša glazba ljudi imaju tendenciju odvojiti se od svakodnevnih briga. Čini se da kada ljudi ulaze u mentalno stanje u kojemu prijetnje vanjskoga svijeta prestaju biti bitne, neugodne emocija također počinju gubiti na snazi. Tako npr. u svakodnevnom životu tugu često puta doživljavamo kao averzivno stanje koje nastojimo izbjeći. Za razliku od toga, ljudi uobičajeno ne ugase radio jer na njemu svira neka tužna pjesma, ili izbjegavaju sve pjesme koje potiču emociju tuge. Prema tome, glazbom izazvana tuga nema jednaku komponentu averzivnosti kao i svakodnevna emocija tuge. Istraživač Levinson (1990) smatra da jednom kada su nam emocije izolirane od konteksta svakodnevnih situacija i kada su limitirane u svom trajanju kao kroz glazbu, tada im možemo pristupiti kao kušači vina. Možemo se upustiti u određenu emociju, osjetiti ju, i po završetku glazbe vratiti se u realnost i svoje prijašnje raspoloženje. Možemo reći da tada cijenimo vrijednost neke emocije same za sebe te da prihvaćamo njen efekt na nas. Ova se metafora može jednako tako primijeniti i na ugodne i na neugodne emocije.

Što se tiče osjećaja sreće, neka istraživanja ukazuju na doživljaj sreće u pravom smislu te riječi dok neka upućuju da je glazbom izazvana sreća imala oblik blaženstva ili očaranosti i euforije. Neki su izvještavali da osjećaj blaženstva nadalje može prijeći u transcedenciju tj. osjećaj preplavljenosti, inspiriranosti i ganutosti. Ovaj osjećaj bi se mogao poistovjetiti i s meditacijom te svjesnošću da smo dio jednog puno većeg svijeta nego onome kojemu smo izloženi svakodnevno tj. osjećaju da prelazimo granice uobičajenih iskustava.

S obzirom na navedeno, čini se da su emocije doživljene glazbom složene i kompleksne te su većinu vremena međusobno isprepletene.  S obzirom na ovu isprepletenost, teško je i samom slušatelju razlučiti što točno osjeća dok sluša neko glazbeno djelo. Tako se uz blaženstvo može javiti i doživljaj ljubavi, nježnosti i nostalgije. Uz nostalgiju se može javiti i mir i sentimentalnost. Uz mir i relaksaciju se može javiti osjećaj nadanja. Uz iritiranost nekom glazbom, može se javiti doživljaj ljutnje i napetosti, te mnoštvo raznih drugih kombinacija. Emocije izazvane glazbom ponekad uistinu mogu biti intenzivne!

Pozitivni efekti glazbe na zdravlje

Bez obzira na kompleksnost emocija koju glazba izaziva, ona ima pozitivan efekt na psihičko i fizičko zdravlje te se pretpostavlja da većina tih pozitivnih efekata ide putem veze glazbe i emocija, tj. putem načina na koji glazba utječe na javljanje emocija. Smatra se da pomoću glazbe emocije mogu biti regulirane, a pokazalo se da glazba osobito dobro može regulirati doživljavaj stresa, tj. utječe na otpuštanje stresa kao i na smanjenje simptoma anksioznosti i boli. Prema raznim teorijama glazba u ovim slučajevima igra ulogu distraktora koji pažnju slušatelja usmjerava od negativnih prema ugodnim i ohrabrujućim mislima. Glazba može okupirati misli slušatelja s nečim poznatim i umirujućim što omogućava slušatelju da pobjegne u neke vlastite svjetove. Osim toga, glazba direktno utječe na živčani sustav slušatelja te utječe na neke fiziološke promjene kao što su smirivanje srčanog ritma, snižavanje krvnog tlaka i smanjivanje razine hormona stresa. Sporija i meditativna glazba također može pomoći pri usnivanju ili relaksiranju prije spavanja. Također, poznato je da glazba utječe i na povećanje kapaciteta pamćenja i koncentraciju te je većinom pokazano da se ovdje radi o klasičnoj glazbi, no istraživanja upućuju i da neke druge vrste glazbe mogu dovesti do istog efekta. No, hoće li neka glazba imati pozitivne efekte na nas same prvenstveno ovisi o našim vlastitim preferencijama koje su proizvod naše osobnosti i iskustava kojima smo izloženi. Određeni glazbeni stil na neke će imati produktivan i stimulirajući utjecaj dok će neke druge ostaviti ravnodušnima.

Svakodnevno smo izloženi raznim emocionalnim iskustvima potaknutim našom okolinom!

S obzirom na kompleksnost emocija koje nastaju tijekom slušanja glazbe, čini se kako su i emocionalni doživljaji svakodnevice znatno podcijenjeni. Svakodnevni život prepun je raznim doživljajima i vrstama umjetnosti. Dok hodamo gradom, možemo vidjeti različite skulpture, građevine, objekte i druge vrste umjetnosti te smo izloženi drugim estetskim procjenama kao što je padajuće jesensko lišće, cvrkut ptica u parku, šum mora uz obalu, plavetnilo mora, smijeh drugih ljudi, miris koji nas podsjeća na neke prošle dane, doživljaj šume tijekom šetnje… Moguće je da su emocije koje doživljavamo kroz glazbu samo dio  veće kategorije emocija koje doživljavamo prilikom estetskog procjenjivanja svakodnevnih objekata, situacija i iskustava što zapravo okupira veliki dio ljudskih života. Tako da kod slijedeće šetnje uz more, postanite svjesniji svoje okoline, obratite pozornost na emocije koje doživljavate te uzmite neke dobre slušalice i pustite si glazbu po osobnom izboru.

”Glazba je jedina prava čarolija s kojom sam se susreo u životu. Ne koristi nikakve trikove, čista je i stvarna. Pokreće, iscjeljuje, govori nam nešto te radi i druge nevjerojatne stvari.”

Tom Petty

 

Adrian Štark,

psiholog Zdravog grada Poreč

Print Friendly, PDF & Email
Advent 2019 S
Galerija S