‘Kad liječnici iz HZZO-a počnu dežurati u Hitnoj, onda ćemo i mi!’

hitna
16.08.2013. 13:04; Učitavanja: 72; Početna / Slider / ‘Kad liječnici iz HZZO-a počnu dežurati u Hitnoj, onda ćemo i mi!’

Nekoliko smrtnih slučajeva pred vratima Hitne medicinske pomoći šokiralo je javnost i teško je vjerovati da se boljom organizacijom liječničke službe takav ishod nije mogao izbjeći.

Stoga je Ministarstvo zdravlja dostavilo županijama prijedlog da u koncesijske ugovore s liječnicima obiteljske medicine unesu i obvezu sudjelovanja u dežurstvu i pripravnosti u hitnoj medicini.

U priopćenju koje su dobili od Ministarstva pozivaju se na članak izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti kojim je propisano da zdravstvene ustanove svojim općim aktom utvrđuju pružanje zaštite u djelatnosti hitne medicine neprekidno 24 sata, te pripravnošću i dežurstvom prema potrebama stanovništva.

Ne dolazi u obzir!

“Na područjima na kojima iz objektivnih razloga nije moguće organizirati timove hitne medicine, potrebno je osigurati dežurstvo ili pripravnost. Isto se provodi temeljem ugovora između županijskih zavoda za hitnu medicinu i liječnika obiteljske medicine koji su pod ugovorom s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO)”, navodi se u priopćenju.

No, taj je prijedlog među liječnicima najprije “naletio” na nevjericu, a potom je izazvao negodovanje i bijes. Liječnici obiteljske medicine u slučaju bilo kakvih dodatnih pritisaka od strane županija i Ministarstva zdravlja ne isključuju štrajk.

– Kako se usuđuju! Konsternirana sam, ne mogu vjerovati da je nekome ozbiljnome takvo što palo na pamet, da nakon 120 svojih pacijenata još dežuram za hitne pacijente bez ikakve opreme – kazala nam je jedna od liječnica s kojom smo kontaktirali, ali i ostali su imali slične reakcije. No, ipak su nas za službeni komentar uputili na adresu Koordinacije liječnika obiteljske medicine (KoHOM) na čijem je čelu dr. Ines Balint, specijalistica obiteljske medicine.

– Budući da su liječnici obiteljske medicine i sada u svome redovnom radnom vremenu preopterećeni poslom i imaju sve više zahtjeva i od strane HZZO-a i od pacijenata, a novi model plaćanja traži neke nove dijagnostičke i terapeutske postupke kako bi obiteljski liječnici dostigli svoju razinu prihoda, i sadašnje radno vrijeme je nedovoljno da bi se to postiglo.

Prema tome, nikakvo nametanje dodatnog dežurstva i pripravnosti u okviru službe hitne medicinske pomoći ne dolazi u obzir – ističe dr. Balint i dodaje:

– Ako postoje liječnici koji izvan svog redovnog posla imaju mogućnost i volju za sudjelovanje u dežurstvima i pripravnosti, to mora biti regulirano posebnim ugovorom između zainteresiranog liječnika i zavoda za hitnu medicinu ili županije koja je to voljna dodatno platiti. Dakle, naš je stav da dežurstva i pripravnosti ne mogu biti nametnuta obveza.

Obiteljski liječnici u okviru svog redovnog radnog vremena žele kvalitetno skrbiti o svojim pacijentima, a nametnuta dežurstva i pripravnosti svakako bi utjecale na pad kvalitete njihova rada, jer bi bili iscrpljeni, umorni i pod povećanim stresom, a i pacijenti će biti nezadovoljni.

A svi znamo da je u takvim uvjetima veći rizik za liječničku pogrešku, što nitko od nas ne želi, i sve to može rezultirati tužbama, gubitkom posla i egzistencije, a što je za nas apsolutno neprihvatljivo! Sigurnost i život pacijenta moraju biti najvažniji! Svoje ogorčenje prijedlogom Ministarstva nije krio ni dr. Mario Malnar, član Izvršnog odbora KoHOM-a.

– Ova glupa ideja nas čak i ne čudi jer se u aktualnoj reformi zdravstva već dogodilo mnogo pogrešnih poteza koje se trebalo, treba i moglo spriječiti, na što smo upozoravali i predlagali rješenja, no uzalud. Pa i smrtni slučajevi pred vratima ambulanti događali su se jer neki nisu našli novca da plate ljude, dok se novca za vozila koja se ne koriste imalo i previše – ističe dr. Malnar.

Prema njegovim riječima, Ministarstvo sada pokušava naći način da obiteljski liječnici rade u izmišljenim ambulantama za dežurstva u primarnoj zaštiti, besplatno i bez opreme, bez tjednog i dnevnog odmora i bez priznanja njihovih specijalizacija, a istodobno se troše golema sredstva za kupnju neadekvatnih vozila i ostale opreme za hitnu medicinu.

Svatko po vlastitoj savjesti

– Ono što mogu reći jest da nitko od obiteljskih liječnika ne mora ići na ta dežurstva i nitko ne bi trebao potpisati dodatke koncesijskom ugovoru ako voli sebe i svoje pacijente.

Ovako, bez lijekova, bez opreme, na silu, bez defibrilatora, bez osiguranja od liječničke pogreške, bez plaćenog putnog troška, nepriznavanja statusa specijaliste, uz stravičnu preopterećenost koju imamo i uz kartice za radno vrijeme koje nitko osim “primaraca” u sustavu nema – to jednostavno ne dolazi u obzir – smatra dr. Malnar, koji nas podsjeća na iskustvo iz prijašnjih godina kada se liječnike obiteljske medicine pozivalo da dođu na takva dežurstva, ali da sa sobom ponesu i vlastitu opremu i lijekove te da rade za nikakvu ili sramotnu naknadu, što je nezamislivo. Član Izvršnog odbora KoHOM-a naglašava:

– Sram ih bilo! Kad nam pokažu put vlastitim primjerom svi doktori koji rade u ministarstvima, posebno zdravlja, ali i raznim zavodima, od mirovinskog preko zdravstvenog i drugih, i mi ćemo rado dati obol. Po nekim procjenama, kad bi svih 400-tinjak liječnika tako zaposlenih dežuralo jednom mjesečno, ne bi trebao nitko drugi dežurati – to bi bilo sjajno!

Popravili bi sebi plaće koje su, kako čujem, jako loše svim državnim službenicima, a i vratili bi se u praksu rada s pacijentima, što im sigurno fali otkako su pobjegli u administraciju. Nesumnjivo bismo svi mi građani Hrvatske dodatno profitirali jer bi svi oni onda vidjeli kako to funkcionira zdravstveni sustav iz prve ruke te bi onda radili punom parom da se on popravi – poručuje dr. Malnar.

JAVORKA LUETIĆ, Slobodna Dalmacija
FOTO: MIROSLAV KIŠ / CROPIX

Print Friendly, PDF & Email