Piše Aldo POKRAJAC, Glas Istre

Invazivna tropska alga Caulerpa recemosa, prije tri godine otkrivena u vrsarskom podmorju, seli se prema sjeveru. Vjerojatno nošena morskim strujama, koje su najjače u smjeru juga prema sjeveru, stvorila je nova staništa u akvatoriju Funtane. Istraživači rovinjskog Centra za istraživanje mora Instituta »Ruđer Bošković« dr. Andrej Jaklin i dr. Ljiljana Iveša su s dr. Antom Žujevićem iz splitskog Instituta za biologiju i ribarstvo nedavno provjerili dojavu ronioca Nenada Puškarića i obišli novo naselje ove tropske alge kod rta Šiloka između Funtane i Poreča. Naselje na dubini od sedam metara već se produžilo na stotinjak metara dužine. Puškarić je dojavio i o postojanju nekoliko novih naselja u akvatoriju Funtane.

Uz ovu lošu, slijedi i dobra vijest. Ista ekipa istraživača je uz vrsarsko obišla i najsjevernije nalazište druge invazivne tropske alge Caulerpe taxifolije u Malinskoj, koja se, kao i racemosa, pojavila u svim područjima Sredozemnog mora. Zanimljivo je da je taxifolia, pronađena u Malinskoj još 1995. godine, za sada nestala.

Samo nalazište u Vrsaru, u podmorju od luke do otoka Sv. Jurja, i dalje se, vjerojatno pod utjecajem morskih struja, širi prema rtu Petalon. Jaklin međutim tvrdi da za sada Caulerpa racemosa nije potvrdila epitet »alge ubojice«, koji su joj nadjenuli mediji tvrdnjama da u njenoj okolici ništa ne preživljava.

– U podmorju Vrsara koje je zahvatila tropska alga ima mnogo morskih organizama, a nikad nismo primijetili toliko mladih periski. U protekle tri godine otkad je intenzivno pratimo racemosa nije uspjela uništiti ni morske cvjetnice, bitne za staništa s mekanim i sedimentnim dnom, kaže Jaklin.

Znanstvenici su rezervirani glede daljnjeg razvoja naselja tropskih algi. O njima ne znaju puno, ali im je poznato da se od svakog dijela biljke koji otpadne razvija nova. Zbog toga su i rezervirani prema mogućnostima njihova uklanjanja, posebno na dnu koje je pokriveno kamenom, gdje se efikasno ne može ukloniti korijenje biljke. Kako su u Jadranu invazivne alge već otkrivene na pedesetak mjesta, a vjerojatno ih ima i na drugima, za sada je odlučeno da se uklanjaju na posebno vrijednim područjima nacionalnih parkova.

Do sada je uklanjanje obavljeno na nalazištu u Nacionalnom parku Mljet. Tu je međutim riječ o malom nalazištu u Velikom jezeru, gdje je Caulerpa racemosa pronađena uz najveći koraljni greben u Sredozemnom moru. Pod nadzorom splitskog instituta akcija je provedena kombiniranim metodama, pa su alge uklanjane mehanički i uz pomoć mamutskih sisaljki, a nalazište je dodatno pokriveno plastičnim folijama.

Pokrivanje živim vapnom i folijama taxifolije, koja se ne širi strujama, već većinom prijenosom biljaka sidrima i morskim alatima, pokazala se efikasnim, ali je pritom uništena i druga flora podmorja, koja se kasnije teško obnavlja. Za sada se odustalo i od »uvoza« tropskih puževa koji se hrane racemosom. Oni bi naime mogli poremetiti ravnotežu morskih organizama, a pitanje je bi li preživjeli na temperaturi na koju se Jadran spušta zimi.

Primjer iz Malinske ukazuje da zimska niska temperatura mora ipak utječe na tropske alge. Istraživači rovinjskog CIM-a su u naselja recemose u Vrsaru postavili instrumente koji stalno bilježe temperaturu mora. U relativno plitkom moru, na dubini od sedam do osam metara, u ožujku ove godine temperatura je pala na samo sedam stupnjeva, pa su se stabljike racemose gotovo povukle. Ljeti su međutim izmjerene visoke temperature, u kolovozu i do 25 stupnjeva, pa su se ponovno razbuktale.

– Sjetimo se samo nestanka smeđih algi i ježinaca, što se laički tumačilo zagađenjem mora. Iako zagađenje nije manje, ovi su se organizmi ponovno pojavili. Zavladala je panika i oko »cvjetanja« mora sve dok u starim zapisima nije pronađeno da je slična pojava zabilježena krajem 19. stoljeća. I u slučaju pojava tropskih algi moramo biti oprezni, pažljivo pratiti pojavu i očekivati da će more i u ovom slučaju uspostaviti prirodnu ravnotežu, zaključuje Jaklin.

Sličnog je mišljenja i dr. Ante Žuljević, koji vodi nacionalni program praćenja, širenja i uklanjanja invazivnih tropskih algi. Po njegovom mišljenju, naselja racemose kraj Vrsara, sada i u akvatoriju Funtane, ugrožene su niskim zimskim temperaturama mora, ali se ljeti razbuktavaju, vjerojatno zbog velikih količina hranjivih soli u sjevernom Jadranu. Naselja pronađena na prostoru između Cavtata i Kornata zbog manjih oscilacija u temperaturama mora ne pokazuju takve promjene u strukturi rasta.

– I taxifolija i racemosa su se pojavile u svim područjima Sredozemnog mora, pa je to već globalni problem, smatra Žuljević. Lanjske godine je Vlada osigurala milijun kuna, a dobivena sredstva su usmjerena na sveobuhvatni projekt praćenja i nadzora širenja invazivnih algi. Pokrenuta je i internetska stranica (www.izor.hr/kaulerpa) te je tiskano sto tisuća brošura na hrvatskom, engleskom i talijanskom jeziku kojima se upozorava na opasnost invazivnih algi i mjere opreza da se ne bi ljudskim nemarom, sidrima i ribolovnim alatima još više širile. Nakon što su zeleni uljezi porijeklom iz tropskih mora ove godine pronađeni i u podmorju Kornata, Ministarstvo kulture je osnovalo i Stožer za praćenje stanja stranih invazivnih algi roda Caulerpa.

Budući da se staništa algi, koje su mehanički, ali i morskim strujama prenesene iz toplijih mora, brzo umnožavaju, znanstvenici su za sada skeptični prema brzim mogućnostima njihova uklanjanja. Znanstvenici smatraju da kratkoročno gledano neke vrste ovih algi mogu ugroziti pojedine dijelove podmorja, ali da će dugoročno priroda sama naći ravnotežu, pa nema mjesta paničarenju i senzacionalizmu. Svoje tvrdnje podupiru podacima da je u posljednjih sto godina u Mediteran došlo stotinu vrsta algi, od kojih i deset invazivnih, ali nijedna nije ugrozila biljni i životinjski svijet ovog mora.