NEWS

Voda ostaje u državnom vlasništvu

28.07.2007. 00:00; Učitavanja: 33; Početna / Gospodarstvo / Voda ostaje u državnom vlasništvu
9780093007_21.jpg

To znači da neće biti moguće da privatnici dobiju koncesiju na vodocrpilištima javne opskrbe, kao što neće moći biti ni vlasnici distributivnog sustava. Kako bi se zaštitila javna opskrba vodom zakonom će se propisati da distributivni sustav, odnosno vodovodne cijevi, ne mogu biti unesene u stečajanu masu sve da se nad komunalnim poduzećem koji njima upravlja i pokrene stečaj. Ako te novosti doista uđu u novi zakon o vodama, to znači da u Hrvatskoj neće biti moguće da u javnoj opskrbi vodom sudjeluju privatni koncesionari, što je bio koncept koji je dugo godina savjetovala i podupirala Svjetska banka podržavajući dolazak inozemnih koncesionara koji su trebali modernizirati vodoopskrbni sustav u pojedinim hrvatskim gradovima. Uz podršku i zajmove Svjetske banke takvi su planovi provedeni u nekim zemljama srednjoistočne Europe ili Južne Amerike i gotovo uvijek su značili višestruko poskupljenje vode.

Posao bez profita

Umjesto toga Hrvatska se, napominju u ministarstvu poljoprivrede, odlučila na koncept regionalnih, odnosno magistralnih vodovoda koji će, kako vjeruju, poboljšati stanje u vodoopskrbi. Državni tajnik u tom ministarstvu Zdravko Krmek procjenjuje da će zahvaljujući tom modelu nakon njegove realizacije, odnosno izgradnje regionalnih vodovoda, građani Hrvatske moći računati na niže cijene vode iz slavina i to čak za četvrtinu.

Magistralni vodovodi osiguravali bi vodu iz više izvora za cijelu regiju, odnosno nekoliko županija, a na njih bi se onda priključivali lokalni vodovodi. Vlasnici magistralnih vodovoda mogu biti samo poduzeća koja upravljaju tim vodovodom, a vlasnici tih poduzeća njihovi osnivači, država, županija i Hrvatske vode. To bi poduzeće ubuduće jedino moglo imati koncesiju na vodocrpilište u javnoj voodopskrbi. Gradska ili općinska komunalna poduzeća brinuli bi se o distribuciji od magistralnog vodovoda do potrošača, ali ni ona ne bi mogla imati privatnog vlasnika. Na taj način javna vodoopskba postaje posao u kojem nije cilj ostvarivanje profita, a time besmislena postaje i računica pojedinih inozemnih poduzeća koja su računala na uključivanje u unosan posao vodoopskrbe u Hrvatskoj.

Da od toga neće biti ništa, pokazali su i zajmovi koje je Hrvatska dobivala od Svjetske banke za početak gradnje magistralnih vodovoda, jer je odbijala mogućnost da se bilo tko preko tih zajmova uključi u vlasničku strukturu tih vodovoda. Umjesto toga država je bila jamac za podizanje kredita.

Moguće pojeftinjenje

Ako rezultat još bude i jeftinija voda, to bi značilo da bi primjerice kubični metar vode koji u prosjeku košta deset kuna, nakon izgradnje magistralnih vodovoda mogao koštati najviše osam kuna. U pojedinim krajevima, gdje je cijena vode i 17 kuna po kubiku, mogla bi pasti na oko 13 kuna. Na pitanje je li doista moguće da voda u Hrvatskoj, suprotno svim europskim trendovima poskupljenja, postane jeftinija, Krmek odgovora da će se već sa završetkom zadarskog magistralnog vodovoda sljedeće godine vidjeti koliko su bile precizne te procjene.

Novi List/T-portal

Print Friendly, PDF & Email
Adriatic apartmani S