Analize klimatskih podataka za posljednjih pet godina na području zapadne Istre potvrdile su ono što mnogi maslinari već osjećaju na terenu, a to je da ukupna godišnja količina oborina često nije dovoljna u najosjetljivijim fazama razvoja masline, a problem dodatno pojačava njihov nepravilan raspored

Klimatske promjene sve snažnije mijenjaju svakodnevicu istarskih maslinara. Sušna ljeta, sve nepravilniji raspored oborina i duga razdoblja bez kiše više nisu iznimka, nego uvjeti u kojima se maslinici moraju održavati, obrađivati i planirati. Maslina je izdržljiva kultura, ali ni ona nije imuna na vodni stres, osobito u ključnim fazama razvoja ploda. U zapadnoj Istri, gdje je maslinarstvo važan dio poljoprivredne proizvodnje, krajolika i identiteta, sve se češće postavlja pitanje kako očuvati stabilnost prinosa i visoku kvalitetu maslinova ulja. Promjene se već vide u terminima radova u masliniku, od rezidbe do berbe, ali i u odlukama koje maslinari donose pri podizanju novih nasada. Sve više pažnje posvećuje se navodnjavanju, izboru sorata otpornijih na sušu i praksama koje mogu pomoći tlu da dulje zadrži vlagu.

Upravo na te izazove odgovara Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreča, koji kroz projekt operativne skupine InOli povezuje znanstvene spoznaje i stvarne potrebe maslinara. Cilj je pronaći mjere koje nisu samo stručno utemeljene, nego i provedive u maslinicima, u uvjetima u kojima proizvođači svakodnevno rade.

„Klimatske promjene već utječu na određene radnje u istarskim maslinicima, poput termina berbe i rezidbe. Maslinari pri planiranju sadnje novih maslinika sve češće odmah razmišljaju o sustavu za navodnjavanje kao jednoj od najučinkovitijih mjera za ublažavanje stresa suše. Također, sve se češće biraju sorte otpornije na sušu, jer i genetika biljke može biti više ili manje otporna na vanjske stresore“, istaknula je dr. sc. Ana Čehić iz Instituta za poljoprivredu i turizam.

Analize klimatskih podataka za posljednjih pet godina na području zapadne Istre potvrdile su ono što mnogi maslinari već osjećaju na terenu, a to je da ukupna godišnja količina oborina često nije dovoljna u najosjetljivijim fazama razvoja masline, a problem dodatno pojačava njihov nepravilan raspored. Kiša ne dolazi uvijek onda kada je maslini najpotrebnija, pa se biljka sve češće suočava s razdobljima stresa koja mogu utjecati i na količinu ploda i na konačnu kvalitetu ulja. Zato se u maslinicima sve više govori o praksama koje mogu pomoći biljci da lakše podnese promjenjive uvjete. Zatravljivanje, primjena biostimulatora i navodnjavanje kapanjem tri su mjere koje se u projektu InOli prate u stvarnim proizvodnim uvjetima. One su odabrane jer odgovaraju različitim mogućnostima proizvođača: neke su jednostavnije i dostupnije većem broju maslinara, dok druge zahtijevaju veću infrastrukturu, ali mogu imati važnu ulogu u ublažavanju suše.

Institut za poljoprivredu i turizam pritom naglasak stavlja na praktičnost. Zatravljivanje i primjena biostimulatora ne zahtijevaju složene sustave i mogu se provesti uz osnovnu mehanizaciju, dok je navodnjavanje kapanjem posebno važno za mlade nasade i maslinike u kojima postoji mogućnost uvođenja takve infrastrukture. Takav pristup omogućuje da se rezultati ne zadrže samo u okvirima istraživanja, nego da budu korisni i onim maslinarima koji traže realna, dostupna rješenja.

„Zatravljivanje i primjena biostimulatora odabrani su jer su jednostavni za provedbu i lako primjenjivi za većinu maslinara, uz osnovnu poljoprivrednu mehanizaciju. Navodnjavanje je uključeno zbog potrebe dodatnog istraživanja, posebno u mladim nasadima maslina, ali ono nije dostupno svima jer zahtijeva odgovarajuću infrastrukturu. Zato projekt obuhvaća i mjere koje može primijeniti daleko veći broj maslinara“, objasnila je Čehić.

Kako bi se učinak tih mjera mogao jasno procijeniti, u istom će se masliniku dio nasada obrađivati uz primjenu klimatski održivih praksi, dok će se drugi dio nastaviti obrađivati na uobičajen način. Takva usporedba omogućit će preciznije praćenje razlika u prinosu, stanju biljaka i kvaliteti dobivenog ulja. Pratit će se temperatura, vlaga, oborine, vjetar i evapotranspiracija kroz sve fenofaze razvoja masline, a redovite analize tla pokazat će događaju li se promjene u njegovoj strukturi i kemijskom sastavu. Posebna pozornost bit će usmjerena na maslinovo ulje, jer uspjeh klimatski održivih praksi ne ovisi samo o količini plodova, nego i o tome kakvo se ulje od njih dobiva. Institut za poljoprivredu i turizam i partneri uspoređivat će ulja proizvedena u dijelovima maslinika u kojima se primjenjuju odabrane mjere s uljima iz kontrolnih dijelova nasada. Kvaliteta će se provjeravati laboratorijskim analizama, senzorskim ocjenjivanjem i kroz potrošački panel.

„Utjecaj mjera procjenjivat će se kroz količinu plodova po stablu i usporedbu između dijela maslinika u pokusu i kontrolnog dijela, gdje pojedina mjera nije primijenjena. Kvaliteta maslinova ulja također će se uspoređivati između ulja iz pokusa i kontrole, i to putem laboratorijske analize, senzorske analize i panela potrošača“, dodala je Čehić iz Instituta za poljoprivredu i turizam.

Uključivanje potrošača važan je dio cijele priče. Održiva proizvodnja ima smisla samo ako je potrošači razumiju i prepoznaju njezinu vrijednost. Zato će se u projektu razvijati i vizualni identitet, odnosno oznaka za maslinova ulja proizvedena klimatski održivim praksama. Grafički dizajneri pripremit će tri idejna rješenja, a konačni odabir donijet će potrošači putem anketnog upitnika. Na taj se način maslinarstvo ne promatra samo kao proizvodnja, nego kao cjelovit lanac koji povezuje tlo, biljku, proizvođača, znanje, tržište i kupca. Institut za poljoprivredu i turizam ovim pristupom želi pokazati da prilagodba klimatskim promjenama nije samo tehničko pitanje, nego i komunikacijski i tržišni izazov. Kupcu treba jasno objasniti što znači klimatski održivo maslinovo ulje i zašto je važno podržati takav način proizvodnje.

Projekt „Klimatski održive prakse u maslinarstvu – dobrobit za maslinare i potrošače maslinova ulja“ provodi operativna skupina InOli u okviru Europskog inovacijskog partnerstva, EIP-AGRI. Vodeći partner je Institut za poljoprivredu i turizam, a partneri su Udruga Istramet, Studio Sonda d.o.o. te četiri poljoprivredna proizvođača: OPG Alfredo Cossetto, OPG Brčić Vilma, OPG Đanino Oklen i OPG San Rocco. Projekt je odobren na natječaju za provedbu intervencije 77.03. Potpora za EIP operativne skupine, a ukupna vrijednost potpore iznosi 174.591,51 eura. Financiranje je osigurano sredstvima Europske unije i Republike Hrvatske, pri čemu Europska unija sudjeluje s 80 posto, a Republika Hrvatska s 20 posto.

Rezultati i aktivnosti projekta već su predstavljeni na stručnim i znanstvenim skupovima, među kojima su 60. Simpozij agronoma 2025., 7. međunarodni skup Inovacije i agrobiznis te 3. međunarodna konferencija Sustainability of European Agriculture. No jednako je važno da informacije dođu do samih proizvođača. Zato će se projekt predstavljati kroz radionice za maslinare, brošure, tiskane i digitalne medije, lokalne portale te društvene mreže. Maslinari i svi zainteresirani moći će pratiti napredak projekta putem otvorene web stranice te Facebook i Instagram profila, na kojima će se objavljivati informacije o aktivnostima i rezultatima. Time Institut za poljoprivredu i turizam želi osigurati da znanje ostane dostupno cijeloj poljoprivrednoj zajednici, a ne samo sudionicima projekta.