Voda postaje hrvatski izvozni proizvod. Osim uspjeha Jane, koja se odnedavno prodaje u newyorškim trgovinama, i Svetog Roka, koji piju u Saudijskoj Arabiji, to pokazuju i podaci o izvozu izvorske vode iz Hrvatske u prvoj polovini ove godine, kad je u inozemstvo prodano 7,674 milijuna litara izvorske vode, što je rast viši od 100 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kad je izvezeno 3,797 milijuna litara izvrske vode. Domaća izvorska voda bilježi rast prodaje i na hrvatskom tržištu.

U prvih šest mjeseci ove godine, prema podacima Gospodarskog interesnog udruženja proizvođača pića, prodano je 36,082 milijuna litara, odnosno 32 posto više nego u istom razdoblju lani. Uvoz izvorske vode pao je oko 40 posto, na 1,034 litre. Da je voda sve unosniji biznis, svjedoče i podaci o broju izdanih koncesija za crpljenje u komercijalne svrhe. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, dosad je u Hrvatskoj izdana 21 koncesija za korištenje vode radi prodaje pitke vode na tržištu, a u postupku je izdavanje još šest koncesija.

No dok se za izvorsku vodu bilježi pravi bum, domaće tržište i izvoz, ali i uvoz mineralne vode stagnira ili lagano pada. Od siječnja do srpnja ove godine ukupno je na tržištu prodano oko 104 milijuna litara vode s mjehurićima, što je pad od dva posto u odnosu na prvih šest mjeseci 2004. godine. Proizvođači pića djelomice taj pad pripisuju, uz loše vremenske uvjete, i zakonu o 0 promila u krvi vozača jer se, navode, pije manje gemišta.

No stagnacija mineralne i ekspanzija izvorske vode ima objašnjenje i u trendu da se piju prirodne, negazirane vode, a što je u Hrvatskoj postalo moderno tek odnedavno. I sve više domaćih brandova izvorske vode, pa time i ukupno proizvedene količine, razlog je njihova buma. Primjerice, 2002. godine u Hrvatsku se uvozilo čak pet milijuna litara izvorske vode, a to je sad spalo, zahvaljujući novim domaćim punionicama, na oko dva milijuna litara.

Sveti Rok uspio

A od novih brandova, prema neslužbenim podacima, najveći prodor na tržištu ima izvorska voda Sveti Rok, koja se probila na treće mjesto, s tržišnim udjelom od desetak posto. Na tom tržištu dominira Agrokorova Jana s 40-postotnim udjelom, a Podravkina Studena s 30-ak posto tržišta zasad stabilno drži drugo mjesto. Coca-Colin brand Bistra pak drži devet posto tržišta izvorske vode, što je u neku ruku neuspjeh za tu kompaniju koja je ulazeći na tržište vode prije godinu dana, ambiciozno najavila osvajanje drugog mjesta na njemu. Prema tim podacima, četiri najveća branda drži čak 90 posto tržišta izvorske vode, dok ostalih desetak brandova dijeli deset posto tržišta. A 26 koncesionara godišnje može crpsti ukupno nešto više od milijun kubičnih metra vode.

No proizvođači se žale da ih u izvozu sputava naknada za koncesiju, koja iznosi 2,5 posto na njihov ukupan prihod. Taj model naplate koncesije imaju i druge zemelje, ali u manjem postotku koji se obračunava na stvarno iscrpljenu vodu. Koncesije za crpljenje vode za prodaju na tržištu mogu se izdati na najviše 60 godina, a dosad su dodjeljivane na rok od deset do 30 godina, ovisno o visini intervencije te vremenu potrebnom za povrat uloženog novca.

Prihodi od naknade za koncesiju odlaze uglavnom u proračune županija. A najviše koncesija za crpljenje vode u komercijalne svrhe dosad je izdala Šibensko-kninska županija pet koncesija.

Vrijednost koncesija

No opseg korištenja tih izvora vrlo je malen, od 440 do 4000 kubičnih metara godišnje. Glavni igrač na tržištu, Jamnica, ima dopuštenje na izvorištu Sveta Jana godišnje crpiti 200.000 metara kubičnih vode, što je najviše od svih koncesionara.

Prihod od koncesije Jamnice raspodjeljuju Grad Jasterbarsko i državni proračun, i to u omjeru 30 prema 70 posto. I Coca-Cola za dvije koncesije u Gotalovcu ima ukupan opseg korištenja 200.000 kubika godišnje. Naknadu za koncesiju za jedna izvor plaća Krapinsko-zagorskoj županiji, a za drugi izvor 30 posto Općini Budinšćini te 70 posto u državni proračun.

Hrvatska je zemlja bogata vodom

Hrvatska je, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, na listi zemalja relativno bogatih vodom. Prosječno godišnje raspolažemo s 26 milijardi kubika vode, što po glavi stanovnika godišnje iznosi 5877 kubika. Od toga se procjenjuje da su obnovljive rezerve podzemnih voda oko devet milijardi kubika, što je značajno jer se oko 90 posto vodoopskrbe u Hrvatskoj osigurava iz podzemnih voda. Godišnja potrošnja vode za piće i industriju iznosi oko 380 milijuna kubika, a ukupna potrošnja vode (rashladna, navodnjavanje, ribogojilišta, stanovništvo i industrija) je oko milijardu kubika. Stoga se, kažu u Ministarstvu, može reći da imamo dobre rezerve vode.