NEWS
valfresco

Vlada donijela plan reformi, očekuju pad BDP-a od 9,4 posto. Ograničena cijena maski

plenković
foto HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ/
30.04.2020. 14:21; Učitavanja: 120; Početna / Gospodarstvo / Vlada donijela plan reformi, očekuju pad BDP-a od 9,4 posto. Ograničena cijena maski

Vlada je danas prihvatila Nacionalni program reformi za 2020. godinu i Plan konvergencije za 2020. i 2021. godinu koji u dijelu ekonomske politike sadrži tri ključna cilja – održivi gospodarski rast i razvoj, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija, donosi index.hr

Za ostvarivanje tih ciljeva utvrđeno je 25 mjera ekonomske politike grupiranih u 10 reformskih prioriteta.

Plenković je objavio i kako se za ovu godinu projicira pad BDP-a od 9,4 posto, a za iduću godinu oporavak po stopi od 6,1 posto.

Plenković je na početku sjednice kazao kako je Hrvatska imala jako dobar odgovor na korona krizu.

UŽIVO Plenković i ministri predstavljaju Nacionalni program reformi

Gepostet von Index Vijesti am Donnerstag, 30. April 2020

 

“Svi koji prate taj proces moraju shvatiti što je bila alternativa”, kazao je i dodao da mjere nisu bile prestroge.

Kazao je da se na sastanku Europskog vijeća govorilo i o turizmu. “Želimo da među zemljama koje se jednako učinkovito bore protiv virusa, da dođe do komunikacije. Ako istu sliku imaju Mađarska, Slovačka, Češka, Njemačka, pričat ćemo o rješenjima i otvaranju granica”, kazao je premijer.

Čestitao je Praznik rada i napomenuo kako je sutra obljetnica Bljeska, koju će predstavnici vlade obilježiti.

“Tu ćemo poslati važan signal koji vlada cijeli mandat daje prema dignitetu Domovinskog rata i žrtve svih onih koji su poginuli za slobodu Hrvatske – hrvatskim braniteljima, vojnicima, policajcima. Ova će obljetnica biti u posebnim okolnostima zbog epidemije, no i ona će biti dostojanstvena i obilježena kako treba”, rekao je Plenković na sjednici vlade.

Premijer se osvrnuo na dosadašnji vladin angažman u borbi protiv koronavirusa, ocijenivši da su ostvareni jako dobri rezultati.

“Trendovi usporavanja zaraze i ostanka novozaraženih uglavnom na dvoznamenkastom, i to malom broju, te jednoznamenkastom broju, veliko su ohrabrenje i potvrda da je naša politika zdravstveno-restriktivnih mjera učinila ono što je najbitnije”, ustvrdio je.

Pritom je istaknuo kako bi, da su dopustili život i gospodarske aktivnosti kao prije epidemije, brojke umrlih i zaraženih te opterećenje u bolnicama bili takvi da bismo imali zdravstvenu i političku krizu.

Vlada je bila čvrsta, pravodobna i brza u mjerama i znala je što radi, ustvrdio je dodavši kako je napravila “jedino što odgovorna vlada treba i mora učiniti”.

Vezano za obnovu nakon potresa koji je pogodio Zagreb 22. ožujka i sastanak s predstavnicima Grada i drugim dionicima, Plenković je rekao da se ubrzano radi na zakonskom prijedlogu kao okviru za rješavanje tog problema.

Vlada očekuje pad BDP-a od 9,4 posto

Vlada je prihvatila Nacionalni program reformi za 2020. godinu i Plan konvergencije za 2020. i 2021. godinu koji u dijelu ekonomske politike sadrži tri ključna cilja – održivi gospodarski rast i razvoj, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija.

Za ostvarivanje tih ciljeva utvrđeno je 25 mjera ekonomske politike grupiranih u 10 reformskih prioriteta. 

Ti prioriteti su unaprjeđenje poslovnog okruženja; investicijska politika okrenuta budućnosti; poboljšanje upravljanja i raspolaganja državnom imovinom; unaprjeđenje javne uprave; poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava; obrazovanje i osposobljavanje u skladu s potrebama tržišta rada; jačanje okvira za upravljanje javnim financijama i provedbu fiskalne konsolidacije; poticanje demografske revitalizacije; unaprjeđenje sustava socijalne skrbi i osiguranje financijske stabilnosti, održivosti i kvalitete zdravstvenog sustava.

Provedba mjera predviđena je kroz 75 aktivnosti.

U Programu je definirano i deset mjera za postizanje nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020. u 5 područja: zapošljavanje, istraživanje i razvoj, klimatske promjene i energetska održivost, obrazovanje i smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti.

“2020. očekujemo pad BDP-a od 9,4 posto”, kazao je Plenković. “Nastojat ćemo sa svim aktivnostima vratiti se na tračnice po kojima smo vozili prije pandemije. To je ujedno i najveći godišnji pad od rata. Pad BDP-a u krizi 2009. bio je 7,3 posto”, dodao je.

Nacionalni program reformi

Ministar Zdravko Marić sada će predstaviti mjere Nacionalnog programa reformi.

“Iz 2019. godine finaliziramo program, u smislu izvršenja. Imat ćemo 25 mjera ekonomske politike. Važna je provedba i implementacija”, rekao je ministar Marić. 

“Program konvergencije ima ključna tri područja: međunarodno okruženje i covid, pogled na Hrvatsku i makroekonomske projekcije i fiskalne projekcije”, kazao je Marić. “Vjerojatno je da će ova kriza biti teža od one 2008. godine. Sve zemlje će osjetiti posljedice, ali izgledan je snažni inicijalni oporavak”, nastavlja ministar Marić. “Izgledno je da se većina zemalja odvojila od idealnog oblika slova V, oblika krivulje recesije s minimalnim gubitkom autputa”, rekao je i dodao da Hrvatska ovu krizu dočekuje puno spremnija.

2021. rast BDP-a za 6,1 posto

“Za razinu cijele 2020. očekujemo pad BDP-a od 9,4 posto. Iduće godine procjena rasta BDP-a je 6,1 posto. Sve izuzev državne potrošnje ove godine će padati. Očekujemo i pad uvoza roba i usluga. Povećana su izdavanja za zdravstveni sustav, a uveli smo i mjere za pomoć poduzetnicima”, objašnjava Marić.

Očekuje se da će se Hrvatska vratiti u zonu deflacije. “Pad potrošačkih cijena za 0,3 posto”, kazao je Marić. “Očekujemo pad zaposlenosti od 3,3 posto”, dodao je.

Na temelju kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2020. porasti za 13,5 postotnih bodova u odnosu na 2019. te će iznositi 86,7 posto BDP-a, ponajviše zbog povećanih potreba za zaduživanjem uslijed negativnog fiskalnog učinka uzrokovanog pandemijom koronavirusa.

U 2021., uslijed smanjenja manjka proračuna opće države na 2,4 posto BDP-a i snažnog gospodarskog rasta, očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u iznositi 83,2 posto BDP-a, što predstavlja pad za 3,5 postotnih bodova u odnosu na 2020. godinu.

Predviđa se da će potrošačke cijene u 2020. blago pasti, za 0,3 posto na godišnjoj razini.

Vlada računa da će uvođenje potpore HZZ-a za očuvanje radnih mjesta znatno ublažiti utjecaj šoka na zaposlenost te se na razini cijele 2020. očekuje pad broja zaposlenih od 3,3 posto, dok će prosječna anketna stopa nezaposlenosti u 2020. iznositi 9,5 posto, a 9 posto 2021. godine.

Što se tiče fiskalnih kretanja, direktne proračunske potpore procjenjuju se na 14,9 milijardi kuna, a uključuju odgodu izravnih poreza i doprinosa, otpis izravnih poreza i doprinosa, odgađanje obveze uplate poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2019., potpore za očuvanje radnih mjesta te nabavu medicinske i zaštitne opreme za borbu protiv covida-19, a procjenjuju se na 14,9 milijardi kuna.

Dodatno je osigurano više od 15 milijardi kuna za što povoljnije kreditiranje poduzetnika kroz programe HBOR-a i HAMAG BICRO-a, a tu je i 17 milijardi kuna moratorija na kredite.

Prijedlog akcijskog plana za rasterećenje gospodarstva

Vlada je prihvatila akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva u 2020., a kako je istaknuo ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, plan sadrži  deset mjera čijom će se provedbom gospodarstvo rasteretiti za dodatnih 686,6 milijuna kuna.

Ministar Horvat je rekao kako je Akcijski plan dio reformskog paketa vlade za poticanje gospodarskog rasta i sastavni dio Nacionalnog plana reformi u okviru europskog semestra.

Njegovom provedbom ispunit će se mjera iz akcijskog plana RH za pridruživanje europskom tečajnom mehanizmu (ERM) II i bankovnoj uniji.

“Akcijski planovi za administrativno rasterećenje gospodarstva za 2017., 2018. i 2019 godinu obuhvaćaju obveze čije administrativno opterećenje za gospodarstvo iznosi 12,4 milijarde kuna, a provedbom svih mjera iz ta tri akcijska plana otvorit će se prostor za rasterećenje od 2,7 milijardi kuna, odnosno smanjenje izmjerenih obveza za 21,86 posto”, kazao je Horvat.

Do sada je, kako je naveo, provedeno 387 mjera iz sva tri akcijska plana s ostvarenim financijskim rasterećenjem od 2,2 milijarde kuna, čime je već ostvareno smanjenje izmjerenih obveza na razini 17,47 posto.

“Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva u 2020. gospodarstvo se dodatno rasterećuje za 686,6 milijuna kuna”, rekao je Horvat.

Temeljem podataka prikupljenih od poduzetnika o postupcima koji najviše opterećuju poslovne subjekte Akcijski plan sadrži ukupno 10 mjera daljnje optimizacije i digitalizacije administrativnih postupaka, rekao je Horvat. 

Te mjere su optimizacija i digitalizacija postupka ostvarivanja prava u okviru mjera aktivne politike zapošljavanja; digitalizacija postupka evidencije podataka iz mirovinskog osiguranja; elektroničko podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja te digitalizacija postupka povrata isplaćenih naknada plaća za vrijeme privremene nesposobnosti/spriječenosti za rad.

Tu su i uspostava jedinstvene platforme za plaćanje obveznih naknada; pojednostavljenje administrativnih zahtjeva za rad na izdvojenom mjestu rada; digitalizacija postupka ishođenja uvjerenja da se ne vodi kazneni postupak za pravne osobe, uspostava elektroničke komunikacije između pravnih osoba i sudova, digitalizacija podnošenja zahtjeva za jednostavno priključenje na mrežu električne energije i uvođenje digitalizirane građevinske knjige e-Građevinski dnevnik.

Ovogodišnjim akcijskim planom najviše se planira rasteretiti gospodarstvo kroz mjeru uvođenje digitalizirane građevinske knjige e-Građevinski dnevnik, i to u vrijednosti od 487,9 milijuna kuna.

Slijedi mjera uspostava jedinstvene platforme za plaćanje obveznih naknada s rasterećenjem od 118 milijuna kuna, potom mjera digitalizacije postupka povrata isplaćenih naknada plaća za vrijeme privremene nesposobnosti/spriječenosti za rad s rasterećenjem od 25,5 milijuna kuna.

Više od 22,6 milijuna kuna rasterećenja planira se kroz mjeru digitalizacije postupka evidencije podataka iz mirovinskog osiguranja, a 15,4 milijuna kuna rasterećenja planirano je kroz mjeru pojednostavljenja administrativnih zahtjeva za rad na izdvojenom mjestu rada.

Beroš o popuštanju mjera u zdravstvu

Ministar zdravstva Vili Beroš izjavio je da je u Hrvatskoj postotak pozitivnih na koronavirus u odnosu na broj testiranih i dalje u padu te sada iznosi 5,98 posto.

Od ukupno 34.476 osoba testiranih na koronavirus pozitivno je trenutno 2062, odnosno 5,98 posto, a u odnosu na prošli tjedan taj postotak je manji za 1,08 posto.

Oporavljenih je u Hrvatskoj trenutno 1288, što je 62,46 posto od ukupnog broja pozitivnih. U samoizolaciji je 14.181 osoba.

Prosječna dob zaraženih je 51,29 godina, 45,9 posto su muškarci, a 54,1 posto su žene.

U usporedbi s drugim zemljama po broju umrlih i oboljelih na milijun stanovnika, Hrvatska je ohrabrujuće pozicionirana zahvaljujući samodisciplini građana u primjeni mjera Stožera civilne zaštite, rekao je Beroš.

Vlada sustavno osigurava medicinsku opremu tako da je u tjedan dana u tri navrata u Hrvatsku dopremljeno više od 200 tona dodatne zaštitne opreme, a primljene su i vrijedne donacije opreme, kazao je.

U povodu postupnog vraćanja zdravstvenog sustava u normalno funkcioniranje Beroš je rekao kako su zdravstvene ustanove obvezne utvrditi raspoloživost prostornih i kadrovskih kapaciteta, planirati i uspostaviti novu organizaciju rada i radnog vremena, evaluirati liste čekanja, komunicirati s pacijentima i organizirati na adekvatan način prijem pacijenata.

Zbog poštivanja smjernica pacijenti će biti naručeni u točno određeno vrijeme u vremenskim intervalima zbog poštivanja fizičkog razmaka. Zato će se organizirati novo radno vrijeme – rad popodne i rad vikendom, najavio je ministar.

Božinović o mjerama

Božinović izvještava o provedbi mjera. “Dosad je izvršeno više od 5000 pojedinačnih nadzora, najveći broj upozorenja se odnosio na neosiguravanje uvjeta rada sukladno mjerama i zabrani javnih okupljanja”, kazao je Božinović.

Očekuje se povratak još 281 hrvatskog državljana iz UAE-a i Italije.

Broj zahtjeva za propusnicama je značajno pao, kazao je. “Od 29. travnja je izdano 1.800.000 propusnica. 1,2 milijuna je isteklo”, kazao je Božinović.

Ministar Marić tražio je suglasnost da se dodatno zaduži za najviše 24 milijarde kuna. “Predlaže se dati ovlasti da u tu svrhu potpiše ugovor. Vlada će mjesečno izvještavati o zaduživanju sabor”, kazao je Marić.

Ograničena cijena maski

Ministar Horvat je kazao da je potrebno omogućiti dovoljan broj maski za lice svim građanima. “Potrebno je revidirati odluku o kontroli cijena tako da oprema bude dostupna svima. Ovom odlukom vlada ograničava najvišu cijenu maske za lice u maloprodaji na 12 kuna”, kazao je.

Print Friendly, PDF & Email