Pet godina nakon prvog, neuspjelog, gradski vijećnici Poreča donijeli su u četvrtak navečer drugi program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, na koji još treba pribaviti suglasnost Ministarstva poljoprivrede. Programom je obuhvaćeno 1.159 hektara poljoprivrednih površina u čistom zemljišnoknjižnom vlasništvu države.
Malo više od polovice tih površina (615 hektara) predviđeno je za prodaju, 311 hektara za dugogodišnji zakup, 152 za zakup, 292 za povrat imovine, a 395 hektara već je u različitim vrstama posjeda po važećim ugovorima.
Slijedom važećeg pravilnika državno poljoprivredno zemljište na području Grada Poreča prodaje se po 23.700 kuna za hektar. Polovica prihoda pripada gradskom, a po četvrtina državnom i županijskom proračunu. Prihod od zakupa dijele u jednakim omjerima država i Grad. Po grubim procjenama, gradski bi proračun od dugogodišnjeg zakupa godišnje dobio nešto manje od 90.000 kuna, od zakupa oko 48.000, a od prodaje 2,2 milijuna kuna.
Program raspolaganja bio je na javnom uvidu u prosincu, a većina primjedaba (40 od 72) nije prihvaćena zato što su se odnosile na šumsko, gradsko ili privatno zemljište, odnosno ono koje se nalazi unutar pojasa od 100 metara od granice gradevinskog područja naselja i izuzeto je iz raspolaganja. Nakon suglasnosti resornog ministarstva bit će, konačno, raspisan i prvi natječaj. Uz tri suzdržana vijećnika (Snježana Mekota, Anton Tomičić i Darko Saftić) donesena je odluka kojom se, sukladno Zakonu o financiranju vodnog gospodarstva, utvrđuje obaveza plaćanja naknade za razvoj sustava odvodnje kao prihoda Usluge, a ne Grada Poreča, kako je bilo dosad. Iznos naknade ostaje nepromijenjen: 1,19 kuna po prostornom metru utrošene vode za domaćinstva priključena na javnu kanalizaciju, a 2,3 za gospodarstvo, dok će domaćinstva koja nisu priključena na javnu kanalizaciju plaćati i dalje 2,9 kuna, a gospodarstvo 2,3 kune. Ni obaveza ni iznos naknade nisu mijenjani, unatoč tome što ih ne poštuju svi građani (od 850.000 kuna razrezanih obaveza građanima koji nemaju priključke u prošloj godini naplaćeno je 700.000 kuna), ali i unatoč peticiji protiv plaćanja naknade koju je potpisalo 200- tinjak građana iz 13 naselja koja nemaju kanalizaciju. Peticiju je pred vijećnike donio Eđidio Roša tražeći od gradonačelnika, kako je rekao, "kratak odgovor koji od mene očekuju ti građani". A kratak odgovor mu je i ponuđen donošenjem odluke o obavezi plaćanja, za koju je i sam vijećnik glasao. Zanimljiv je podatak da od 700 tisuća kuna koliko se prikupi
od građana koji nisu priključeni na kanalizaciju, 600 tisuća ide na subvencije (30 posto) za pražnjenje septičkih jama.
– Gradnja kilometra kanalizacije košta oko 1,5 milijuna kuna, što znači da bi novcem koji preostaje godišnje za gradnju iz ovih naknada mogli izgraditi tek 80 metara mreže.
Osim toga, da bismo dobili novac iz evropskih fondova za pročistače i mrežu, dio moramo osigurati sami, a prema pravilima Evropske unije to ne smije biti proračunski novac, rekao je komunalni pročelnik Milan Laković.
Gradonačelnik Edi Štifanić dodao je da bi vijećnici mogli odlučiti da se sada naknada za gradnju ukine, ali bi zato ona možda morala biti trostruko veća za dvije godine, kad Hrvatska uđe u Europsku uniju.
Predsjednik vijeća Edidio Kodan rekao je gradonačelniku da bi bilo dobro potpisnicima peticije detaljno objasniti o čemu se radi i zašto je važno da plaćaju naknadu za gradnju.
Vijećnici su jednoglasno donijeli tri DPU-a: Instituta za poljoprivredu i turizam, Starog nogometnog igrališta i Poslovne zone Čimižin te odluke o osnivanju triju poslovnih odnosno servisnih zona – Poreč III (Fazinka), Kukci i Baderna.
Potonje odluke bilo je važno donijeti zato što je Grad tražio od Vlade da mu se državno zemljište u tim zonama dade na korištenje bez naknade, upravo radi formiranja radno-servisno-gospodarskih zona.

Sniježana MATEJČIĆ, Glas Istre