NEWS
Max 180920 S

Veljko Ostojić za Globus Gorak okus u ustima: ‘Zbog nekoliko milijuna izgubili smo milijarde. Sami smo si krivi’

DSCN2702
14.09.2020. 19:30; Učitavanja: 487; Početna / Gospodarstvo / Veljko Ostojić za Globus Gorak okus u ustima: ‘Zbog nekoliko milijuna izgubili smo milijarde. Sami smo si krivi’

[Jozo Vrdoljak, novac.hr]
Pogrešno bi bilo tvrditi da je sve bilo do ljudi, ali ove sezone, kao nikad do sada, nije bilo slučajnosti. Tamo gdje su procesima upravljali iskusniji turistički radnici bilo je iznad očekivanih rezultata, a tamo gdje se radilo po inerciji, i nije. Naravno, ova tvrdnja vrijedi samo za procese unutar mikrodestinacije jer, primjerice, u Dubrovniku zbog nedostatka avioveza nije bilo moguće ostvariti dobre turističke rezultate, a u sjevernijim destinacijama to je bilo moguće. Iskusniji, radišniji i sposobniji su nametali rješenja i davali inicijative, a oni manje sposobni stavljali su se u poziciju žrtve. Tako je bilo i u slučaju udruga i udruženja. U ovoj je godini svakako dijelom turističke politike dominirao Veljko Ostojić. On i njegova ekipa obavili su veliki posao i za svoje članice, ali i za ukupni turistički sektor. Jedno vrijeme je čak izgledalo da bez inicijative i prijedloga Hrvatske udruge turizma (HUT) ne može raditi ni Ministarstvo turizma. HUT zastupa interese najvećih hrvatskih turističkih kompanija ili 40 posto hotelijerstva. Zato je Veljko Ostojić osoba koja može ocijeniti ovogodišnju sezonu te ukazati na pogreške i prednosti hrvatskog turizma.

Možete li ocijeniti nove mjere Vlade RH za pomoć gospodarstvu?

– HUT snažno pozdravlja mjere za oporavak gospodarstva koje je Vlada objavila. Smatramo da je to najvažnija karika u lancu zadržavanja radnih mjesta i opstojnosti poduzeća, što se i ove godine pokazalo ključno. Vjerujemo da je najava produžetka trajanja mjere do kraja godine zapravo samo tehničko pitanje, jer smo u svim najavama čuli da se mjere planiraju produžiti do početka sezone 2021. To je, uz osiguranje likvidnosti i korištenje sredstava EU, nužno kako bismo je dočekali spremni.

Da nije bilo mjera Vlade, puno bi ljudi završilo na Zavodu za zapošljavanje i ova sezona sigurno ne bi bila odrađena tako kako jest. Vlada je pomogla poslodavcima da prežive, da zaposlenici koji rade niz godina u turizmu i znaju svoj posao zadrže radno mjesto. Znači, oporavak turizma je ključ oporavka ukupnoga gospodarstva. Hrvatski turizam ukupno plaća razna javna davanja na svim razinama vlasti oko 8,4 milijarde godišnje, a neto plaće godišnje u turizmu su 5,5 milijardi kuna. Mi razgovaramo o pomoći države za preživljavanje na razini od 2,5 do 3 milijarde kuna, što je daleko niže od onoga što turizam godišnje producira i doprinosi.

U turizmu, kao i u svakom poslu, važno je planiranje. Kako je to izgledalo ove godine?

– Planovi su bili temeljeni na rezultatima 2019. i sve je do početka pandemije odlično izgledalo. No, već koncem veljače, s obzirom na potpuno nove okolnosti, turističke kompanije počele su razrađivati nekoliko mogućih scenarija. Ipak, ti su se scenariji na kraju pokazali samo kao orijentir. Svi planovi vezani za zapošljavanja, nabavu i operativno funkcioniranje objekata prilagođavali su se iz dana u dan epidemiološkoj situaciji, odnosno procjenama tržišne potražnje. Takav način rada izuzetno je zahtjevan i jako troši.

Što ste vi poduzeli u Hrvatskoj udruzi turizma?

– U HUT-u smo pojačali komunikacijske aktivnosti jer je jedan od najvećih izazova bilo širenje lažnih vijesti o stanju u Hrvatskoj u nekim državama koje su na sve načine željele obeshrabriti svoje građane za odlaske na Jadran, kako bi godišnje odmore proveli kod kuće. Stoga smo kreirali tjedni newsletter Croatia Tourism & Travel koji se šalje na više od tisuću inozemnih i domaćih medija, donositelja odluka, poslovnih partnera i gostiju, poseban newsletter Croatia – Safe and Desirable Destination za nizozemsko tržište i web stranicu Croatiacovid19.info na kojoj su svi koji putuju u Hrvatsku mogli saznati točne i precizne informacije o kretanju broja slučajeva u pojedinim hrvatskim regijama. U nešto manje od mjesec dana ovu web stranicu pregledalo je više od 400.000 ljudi, od čega je gotovo polovica iz Njemačke. Ukratko, iako to nije core business HUT-a, činili smo sve što smo procijenili da je potrebno kako bi sezona završila najbolje moguće.

Što se posebno pokazalo u ovoj situaciji?

– Pokazala se visoka profesionalna razina svih pružatelja usluga u turizmu. Suprotno očekivanjima, odnosno strahovima, pokazalo se i to da nam turisti nisu donijeli virus. Prema našim spoznajama, ni u jednom komercijalnom smještajnom objektu, u hotelu ili kampu, nemamo situaciju da je gost došao zdrav i da se u tom objektu zarazio. Imali smo nekoliko desetaka slučajeva zaraze građana iz inozemstva, ali u pravilu to su bila poslovna putovanja ili su ti gosti došli inficirani ili su bili u fazi inkubacije. Ovo je pokazatelj profesionalnih odnosa i mjera i preporuka HZJZ-a. Borili smo se i izborili da hotel, ipak, ostane hotel i da ne bude bolnica jer je na stolu bilo različitih prijedloga – od mjerenja temperature gostiju do nošenja maski u restoranima na terasama. Na kraju smo uspjeli postići ravnotežu da se gost osjeća da je na godišnjem odmoru i da je siguran.

Znači da turistički smještajni objekti nisu bili žarišta?!

– Ne samo da nisu bili žarišta nego je smještajni dio odrađen besprijekorno. Teze da je za sadašnju epidemiološku situaciju u zemlji kriv turizam su pogrešne i za mene su neprihvatljive. Krivi smo mi sami. Do ovoga su doveli pojedinci neodgovornim ponašanjem. Treba jasno reći: turisti nam nisu donijeli virus.

Sastavni dio turizma su zabavni centri, noćni klubovi, velika događanja, koncerti, ribarske večeri…

– Početkom srpnja rekao sam da ne smijemo dopustiti da zbog nekoliko noćnih klubova i svadbi uništimo sezonu i izgubimo milijune od turizma. I to nam se dogodilo. Zbog nekoliko milijuna smo izgubili milijarde. Nažalost!

Što je obilježavalo sezonu kad govorimo o motivu dolaska?

– Koliko god bila teška, neizvjesna i naporna, ove je godine sezona bila jednostavna što se tiče motiva dolaska. Putovalo se u destinaciju koja ima povoljnu epidemiološku situaciju. Nama su naši epidemiolozi omogućili da imamo sezonu kakvu smo imali. Na kraju ne smijemo biti nezadovoljni, nekorektni i nerealni, nego to priznati. Da nam je netko ponudio ovakvu sezonu 1. svibnja, svi bismo to potpisali. Kasnije su stvari otišle izvan kontrole, tako da je sezona završila dva-tri tjedna ranije nego što je trebala. Malo ostaje gorak okus u ustima, moglo je to trajati dulje. Mi smo praktički u deset dana došli u lošu situaciju.

Koliko su hotelijeri pogodili u dinamici otvaranja pojedinih hotela?

– Nije to bila laka odluka. Svaki hotel treba deset do petnaest dana da se pripremi za otvaranje. Zato smo tražili da budemo, koliko je bilo moguće, unaprijed obaviješteni o budućim mjerama te režimima putovanja na granicama. Hoteli su se otvarali sukladno tržišnoj potražnji i moja je ocjena da su hotelijeri napravili najbolji mogući posao. U samoj špici sezone mi smo imali otvoreno nešto više od 800 od ukupno oko 1170 hotela. Značajan dio nije otvoren jer je početkom sezone izgledalo da neće biti turizma ili će biti slab.

Kolika je bila popunjenost hotela u odnosu na prošlu godinu?

– Hoteli su do kraja kolovoza ostvarili oko 30 posto noćenja u odnosu na prethodnu godinu. Razmišljajući o ovogodišnjoj sezoni i uvjetima u kojima će se ona dogoditi, od početka je bilo za očekivati da će bolje punjenje imati kampovi, nautika i kuće za odmor. Jednostavno, ljudi su preferirali objekte u kojima mogu biti donekle izolirani, tako da ovih 30 posto nije neuspjeh. Naravno, tu je važno po kojoj cijeni su prodavane hotelske sobe i imali smo zaista različitih situacija.

Što je pokazala ova sezona?

– Ova sezona je pokazala da ljudi žele putovati i provoditi odmor i u ovim izuzetno teškim uvjetima rizika i neizvjesnosti. Pokazalo se i da su objekti više kvalitete bili bolje popunjeni i bili su prinuđeni manje spuštati cijene nego objekti srednje kvalitete. Gosti su procijenili da je epidemiološki rizik boravka u takvim objektima očito bio niži. Dobili smo i nove goste u luxury segmentu, koji su do sada provodili godišnji na nekim mondenim destinacijama ili na španjolskoj ili Azurnoj obali. Pokazali smo da mi i u luxury segmentu imamo što ponuditi. Povratne informacije su da su bili jako zadovoljni, tako da na te goste možemo računati i sljedećih godina.

Turističke agencije i još neki drugi akteri u turizmu imaju veliki pad i čak im je upitan opstanak. Agencije su negdje na 20 posto prošlogodišnjeg prometa. Možete li to komentirati?

– Sve što je vezano uz grupe ove je godine u problemima. Istina, bilo je dosta nedorečenosti i lutanja oko putovanja autobusima, zrakoplovima… Možda je to trebalo malo drukčije urediti, ali generalno gosti su izbjegavali sve gdje je bilo puno ljudi.

Je li bio ključan trenutak kada su nas Austrija i Slovenija stavile na crvenu listu?

– Priča je počela koncem srpnja s Nizozemskom. Interesantno je da nas je Nizozemska stavila na narančastu listu dan nakon što je u Bruxellesu postignut dogovor oko raspodjele sredstava pomoći, a svi znamo tko je na kojoj strani bio. Nizozemska i Austrija su bile na strani onih država koje su se oštro protivile visini bespovratnih sredstava. S druge strane je bila grupa zemalja oko Njemačke, a tu smo bili i mi. Nizozemska nas je bez ikakvih kriterija, bez ikakve volje za komunikacijom, stavila na narančastu listu. Uveli su obveznu karantenu i praktički smo ostali bez Nizozemaca kojih je prošle godine bilo 500.000 i koji su napravili su tri milijuna noćenja. Osobno sam poslao niz mailova na nizozemsku vladu i na njihovo Veleposlanstvo u Zagrebu. Nitko nije htio komunicirati. Znakovito je i to što je napravila Austrija. To nije baš pretjerano europsko ponašanje. Europsku uniju koja počiva na solidarnosti, nediskriminaciji, doživljavam drugačije. Ali, da budem potpuno jasan – svaka zemlja ima autonomno pravo donositi odluke za koje drži da su za nju najbolje.

Znači u tome ipak ima politike?

– Ima u svemu tome politike. U cijeloj toj priči najkorektniji su bili Nijemci i na tome im hrvatski turizam treba zahvaliti. Jasno su objavili kriterije i kada je kriterij ispunjen, neke naše županije su išle na crvenu listu. Osim epidemioloških razloga, očito su za odluke pojedinih zemalja postojali i neki drugi razlozi.

Zašto se stalno negativno govori o ovisnosti Hrvatske o turizmu, a ne, recimo, o ovisnosti poljoprivrede o poticajima?

– Turizam je najbolji izvozni kanal nacionalnoga gospodarstva. To što je Hrvatska ovisna o turizmu nije problem turizma, nego je problem što nisu dovoljno razvijeni neki drugi sektori. Turizam je kvalitetniji kada su ostali sektori razvijeni, jer ima višestruke gospodarske učinke za nacionalno gospodarstvo. To je jedan od ključnih argumenata koji ističemo u raspravi o potrebi sniženja stope PDV-a za turizam. Sve zemlje EU, osim Danske, imaju diferenciranu stopu PDV-a za turizam, a u sadašnjoj krizi je dvanaest zemalja EU snizilo stopu PDV-a za turizam želeći dati poticaj oporavku najpogođenijem sektoru.

Možete li sada to pojasniti?

– Naime, plasman proizvoda, pogotovo domaćih, kroz turizam ostvaruje najveće efekte. Na boci vina se to može najlakše pojasniti običnim rječnikom. Možete je prodati na kućnom pragu, kroz izvoz, maloprodaju ili kroz turizam. Uzmimo da je njezina cijena kod vinara 50 kuna. Kada je prodate na kućnom pragu, imate u pravilu jednog zaposlenog koji to radi i nemate deviznu komponentu. Vino kroz izvoz postiže nižu cijenu nego je ona u Hrvatskoj, imate deviznu komponentu, ali ne dobiva se ni kune PDV-a, nema zaposlenih. Kada je plasirate kroz maloprodaju, ta ista boca vina ima cijenu oko 90 kuna. Na to uprihodite 22,5 kuna PDV-a i imate bolju zaposlenost, ali nemate deviznu komponentu. Ista boca u restoranu ili u hotelu je 200 kuna, od čega je 50 kuna PDV-a, a gosti restorana su često stranci, što znači da imate značajnu deviznu komponentu. Razlika u cijeni ide u osobnu potrošnju, investicije ili štednju. To je razlog zašto sve zemlje imaju diferenciranu stopu PDV-a i tako nastoje potaknuti turizam kao djelatnost koja ostvaruje najveće koristi za nacionalnu ekonomiju.

Koliko u turizmu radi radnika?

– U turizmu direktno radi oko 110.000 zaposlenika, a indirektno, uključujući povezane djelatnosti, oko 330.000. Zbog turizma se otvaraju sezonske trgovine, prerađivači planiraju svoju proizvodnju, posla imaju građevinari, poduzetnici iz energetskog sektora, poljoprivrede… Najmanje 330.000 obitelji u Hrvatskoj živi od turizma.

Kakav odgovor možemo dati u tom novom razdoblju?

– Hrvatska treba izraditi novu strategiju razvoja turizma. Ona jest u izradi i sada je prigoda da se definiraju neki novi okviri razvoja turizma i da se pokušaju riješiti ključna pitanja, počevši od strukture smještajnih kapaciteta. Od ukupno više od 1,7 milijuna kreveta, imamo više od 1,1 milijun kreveta u tzv. obiteljskom i nekomercijalnom smještaju, odnosno vikendicama. Imamo samo 175.000 kreveta u hotelima. Sljedećih nekoliko godina u fokusu će nam biti bliska tržišta, odnosno gosti koji dolaze automobilom. U sklopu te strategije trebamo se fokusirati na pitanja održivosti turizma i redefiniranja turističke ponude. Zahvaljujući fondovima EU koji se sada otvaraju imamo mogućnost bitno poraditi na infrastrukturi i novac će biti dostupan, ali preduvjet za korištenje je definirati cilj, ali i puteve do tog cilja. Ne treba nam samo dokument, nego i provedbeni akti, suglasnost svih ključnih dionika i praćenje plana implementacije.

Vraćamo li se opet odmorišnom turizmu? Je li to naš vječiti adut?

– Ovo ljeto je pokazalo da se ljudi žele odmarati i putovati. Neovisno što i mi želimo razvijati selektivne oblike turizma i produljivati sezonu na čitavu godinu, činjenica je da će i u narednim godinama u fokusu biti odmorišni turizam, odnosno turizam za vrijeme školskih praznika.

Print Friendly, PDF & Email