NEWS
valfresco

Veljko Ostojić: Šaljemo zbunjujuće poruke, konkurencija čeka našu grešku da nam uzme goste

veljko-ostojić
foto: otvoreno.hr
06.07.2020. 08:47; Učitavanja: 414; Početna / Gospodarstvo / Veljko Ostojić: Šaljemo zbunjujuće poruke, konkurencija čeka našu grešku da nam uzme goste

Iako u znatno manjim volumenima nego prijašnjih godina, turisti u Hrvatsku pristižu već tjednima, nažalost, taman u trenucima kad se epidemiološka slika opet počela zahuktavati. Kako balansirati između turizma od kojeg živimo i sigurnosti građana, samo su neke od tema o kojima je Dora Koretić (Jutarnji List) razgovarala s direktorom Hrvatske udruge turizma Veljkom Ostojićem.

Jesmo li dovoljno agresivno krenuli u promociju Hrvatske kao idealne destinacije u vrijeme pandemije? Posljednjih dana čuju se kritike kako Grčka i konkurenti imaju puno bolju kampanju i promociju od nas. Jesmo li zakazali?

– Kampanja je vremenski dobro tempirana jer nije imalo smisla krenuti ranije dok turizam odnosno odmor nisu bili u fokusu. Svaka kampanja je u velikoj mjeri određena financijskim mogućnostima i tu smo, treba biti iskren, limitirani u usporedbi s većima od nas. Naravno, uvijek možemo diskutirati o efikasnosti promotivnih poruka koje šaljemo, kao i o tome na koji način možemo napraviti sinergiju sredstava koje ulaže javni sektor sa sredstvima koje u promociju ulažu privatne kompanije na našim ključnim tržištima. Tu smo možda mogli bolje. No, uz klasičnu promociju ove godine imamo izvanrednu priliku slati poruke koje izravno utječu na odluku turista o dolasku u našu zemlju i to, zbog velikog interesa medija, praktično besplatno. To su poruke o epidemiološkoj situaciji, otvorenosti granica i razini sigurnosti u zemlji, što je nešto što zanima svakog turista ove sezone. U Hrvatskoj imamo najbolju epidemiološku situaciju među konkurencijom u Europi i na Mediteranu, prvi smo otvorili granice i jedini imamo ozbiljan turistički promet, a bez ijednog turista koji je zaražen tijekom boravka u komercijalnim turističkim objektima. To nitko ne može sporiti i na taj se način mora jasno i stalno komunicirati, sa svih pozicija vlasti. Iako Austrija samo u promociju na tržištu Njemačke upravo ulaže 40 milijuna eura, Hrvatska to može u dobroj mjeri kompenzirati samo slanjem jasnih poruka da smo najbliži i najsigurniji Mediteran za naša najznačajnija emitivna tržišta.

Hoćete reći da su naše poruke po tom pitanju bile malo zbunjujuće?

– Puno je kakofonije i oko epidemiološke situacije i oko mogućnosti putovanja, prelaska granica i slično. Nove informacije imate praktično svakih pola sata, što prate različita tumačenja, i to je ljudima zbunjujuće. Zato svi oni koji iznose podatke ili na bilo koji drugi način komuniciraju trebaju biti jasni i precizni razmišljajući kakve posljedice te izjave mogu imati. Dodatno, zbog krize ove godine sve zemlje u EU pokušavaju zadržati svoje ljude na odmoru u svojoj zemlji i privući dodatne turiste iz drugih zemalja i čekaju naše greške kako bi ih iskoristili u svoju korist.

TUI je krajem lipnja najavio kako će pokušati dosegnuti polovicu prošlogodišnjeg prometa koji ostvaruje u Grčkoj. I mi smo na karti zemalja u kojima ovaj operater pokreće poslovanje, ali čini se kako oni i dalje drže da je isplativije pojačano se truditi negdje drugdje?

– S obzirom na poslovnu logiku velikih globalnih turoperatora, njihov veći fokus na velika tržišta na kojima je dio turističkog paketa i aviokarta je razumljiv. Hrvatska je uvijek bila pretežno autodestinacija, a ove godine će to još više doći do izražaja. To je realnost i to moramo iskoristiti.

Osim toga, veliki turoperatori su vlasnici ili partneri u nizu hotela u destinaciji koju spominjete pa je i to sigurno razlog za pojačan interes.

Koliko će nam štetiti odluka Slovenije da Hrvatsku stavi na popis “žutih” zemalja?

– Najveći broj Slovenaca u Hrvatsku dolazi zbog turizma u obalna i priobalna područja u kojima je epidemiološka slika, gledana po dnevnom broju novozaraženih koji je jednoznamenkasti, jednaka ili čak i bolja nego u samoj Sloveniji. Znači, što se tiče turizma taj problem je lako rješiv u slučaju postojanja stvarne želje za rješavanjem s obje strane. Ne zaboravimo da veliki broj Hrvata zimuje u Sloveniji pa je interes za suradnjom obostran.

Iz vaših dosadašnjih izjava stekao se dojam da ste na oprezu s britanskim turistima, prije svega zbog dosta loše epidemiološke slike u toj zemlji. Znači li to da ćemo kalkulirati s Britancima ove godine?

– Odluku o graničnim režimima donose Vlada u suradnji s nadležnim službama. S obzirom na to da su do sada kvalitetno upravljali situacijom, nemamo razloga sumnjati u njihovu procjenu. No, u nekim slučajevima treba biti oprezan. Što se tiče nas u turizmu, mi se borimo za svakog gosta bez kalkulacije. Spremni smo svima osigurati sigurno okruženje, naši standardi sigurnosti u svim objektima su visoki i svi su protokoli implementirani. Svi moraju biti svjesni da je sigurnost temelj uspjeha ove sezone i nitko od turističkih djelatnika si ne može i ne smije priuštiti da s tim riskira.

Je li trebalo dolazak turista uvjetovati negativnim testom na Covid-19?

– To je pitanje za epidemiologe. Trebamo se svi zajedno uvijek podsjetiti na to da je rezultat njihova odlično napravljenog posla činjenica da se sada nalazimo u situaciji da među rijetkima u Europi uopće imamo inozemni turistički promet. Također, naglašavam da se, unatoč strahu da će se broj zaraženih povećati s turističkim otvaranjem zemlje, to nije dogodilo. Povećan broj zaraženih koji imamo trenutno nije zbog turista već isključivo zbog neodgovornog ponašanja i nepridržavanja mjera jednog dijela naših građana, a žarišta zaraze su na kontinentu, a ne na obali, gdje svakog dana imamo više od 300 tisuća turista.

Bilo je dosta kritika na račun domaćih hotelijera iz razloga što su uzeli od države novac za isplatu plaća, a onda odlučili da neće otvoriti objekte. Kako to komentirate?

– Bilo kakve kritike u tom smjeru su neutemeljene. Mi trenutačno imamo otvoreno 677 hotela i 358 kampova, a objekti se svakodnevno otvaraju. S dolaskom većeg broja gostiju u srpnju taj trend će pojačati i vjerujem da će koncem mjeseca gotovo svi kapaciteti biti otvoreni. Uostalom, što se tiče mjere koje spominjete, njezin cilj je bio zadržavanje radnih mjesta i gospodarskih subjekata. Svi su kriteriji, barem što se tiče članova HUT-a, ispunjeni i nema razloga da se mjere nisu koristile i da se ne koriste u budućnosti.

Imaju li hotelijeri informaciju što će biti dalje s mjerama? Odnosno, hoćete li moći koristiti opciju od 4 tisuće kuna subvencije na plaću ili će vam ostati samo mogućnost skraćenog radnog tjedna?

– Nesumnjivo je da su Vladine mjere pomogle da se sačuvaju radna mjesta u turističkom sektoru. Mjere su donesene za razdoblje 3+3 mjeseca i mi vjerujemo da će se one na taj način i realizirati. Glavni kriterij za korištenje mjera jest da su prihodi u mjesecu za koji aplicirate 50 posto ili niži u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Tko može preživjeti bez pomoći države s prihodima koji su na razini 20-30 posto u odnosu na lani i pritom zadržati sve zaposlene? Osim toga, mjera skraćenog radnog vremena nije prikladna za djelatnosti koje imaju izrazitu sezonalnost. S obzirom na sadašnje najave u kompanijama sjevernog i dijela srednjeg Jadrana, postoji u sektoru potreba za novim zapošljavanjima, tako da mi računamo na tu mjeru od 1. rujna do 1. travnja 2021., što je nužno za preživljavanje do početka naredne turističke godine.

Koje je vaše rješenje za preživljavanje sektora?

– To je zapravo jednostavno i mnogo smo puta komunicirali i prema medijima i prema Vladi. S obzirom na to da su minusi u turizmu takvog intenziteta da ugrožavaju egzistenciju velikog dijela kompanija, a samim time i radnih mjesta u sektoru, treba se fokusirati na dva tipa mjera. Prve su mjere koje održavaju likvidnost kompanija, a druge su fokusirane na očuvanje radnih mjesta. Što se likvidnosti tiče, trebamo jači ‘pritisak’ na domaće izvore financiranja odnosno kreditiranja te ‘borbu’ na razini EU, a za očuvanje radnih mjesta računamo na već spomenutu mjeru skraćenog radnog vremena što će, kako je najavljeno, sredstvima podržati i EU. Ključno je, zbog izražene sezonalnosti turizma u Hrvatskoj, te mjere osigurati sve do 1. travnja sljedeće godine.

Print Friendly, PDF & Email
LaPentola S