Budući da pokriva najjaču istarsku turističku zonu od Umaga do Rovinja i Bala, porečka ispostava Državnog inspektorata djeluje na najjačem području rada na crno u turističkoj Istri. Da je tome tako, svjedoče i mnogobrojna pečaćenja objekata o kojima je, istina ne samo s ovog područja, izvještavao i naš list. Prema riječima voditeljice porečke ispostave Državnog inspektorata Ede Maras, ekipa od 18 stalno angažiranih inspektora protekle je turističke sezone svoj rad najviše koncentrirala na nadzore u djelatnosti privatnog smještaja, ali i ostale usluge u turizmu. Rad na crno rezultirao je i pečaćenjima mnogobrojnih objekata.

– Na području naše ispostave ove smo godine obavili ukupno 74 pečaćenja objekata s 1.062 ležaja. Od toga 29 pečaćenja odnosi se na fizičke osobe koje su se bavile iznajmljivanjem na crno, a 13 na pravne. Zapečaćeno je i 12 ugostiteljskih objekata koji nisu zadovoljavali propisane minimalne uvjete ili nisu poštivali radno vrijeme. Zabranjen je rad i za deset turističkih zastupnika kao fizičkih osoba, što se također vodi kao pečaćenje. Među njima je bilo i stranaca koji su radili za pojedine turističke agencije i prodavali aranžmane usluga u kampovima. Do njih smo došli po prijavi. Bilo je i šest pečaćenja trgovina i štandova te još tri zbog nelegalnog čuvanja kamp-kućica. Zbog nezadovoljavanja uvjeta bila je zapečaćena i nova marina u Novigradu s 25 vezova.

– Koji su prekršaji bili najčešći? Koji je bio cilj ovogodišnjih inspekcijskih izvida?

– Ilegalno iznajmljivanje smještajnih objekata, uglavnom bez rješenja za rad, bilo je najviše zastupljeno. Cilj je bio upravo spriječiti iznajmljivanje na crno budući da je prijašnjih godina ono uočeno kao najveći problem.

– Prije dvije sezone svjedočili smo nemoći inspektora jer nisu imali ovlasti zakoračiti na privatni posjed, a sumnjali su da se tamo odvija nelegalno iznajmljivanje. U kojoj su mjeri izmjene i dopune Zakona o Državnom inspektoratu, donesene prije godinu dana, olakšale inspektorima rad?

– Novim zakonskim odredbama dana je mogućnost izdavanja sudskog naloga u roku od 24 sata za ulazak u objekt. Nakon što inspektor utvrdi osnovanu sumnju da se objekt iznajmljuje bez odobrenja nadležnog tijela, od nadležnog sudbenog tijela, tj. prekršajnih sudova po hitnom postupku zatraži pisani nalog za nadzor. Po dobivenom nalogu, zajedno s policijom izlazi se na teren i u roku od 48 sati cijeli je postupak zaključen. Sigurno da su ovakve mjere i inspektorima dale osjećaj sigurnosti.

– Na koji ste način dolazili do informacija o ilegalnim iznajmljivačima?

– Podaci turističkih zajednica ukazali su nam na one iznajmljivače koji učestalo kao goste prijavljuju prijatelje. Na teren smo izlazili i po prijavi, a naravno i nakon što smo nepravilnosti sami utvrdili. Mislim da su mjere pečaćenja imale utjecaja i na ostale da ne rade na crno. Naročito na strance.

– Koliko je bilo više pečaćenja ilegalnih iznajmljivača u odnosu na ranije godine?

– Ranije pečaćenja nije ni bilo. Nismo to činili jer je procedura bila dugotrajnija. Istina, i prije je za to postojala mogućnost, ali je zbog vrlo komplicirane procedure, posebno za strance, nismo primjenjivali. Ove smo godine dugogodišnji problem iznajmljivanja na crno konačno počeli efikasnije rješavati. Koliko smo bili uspješni, vidjet ćemo iduće godine.

– U iznajmljivanje na crno vrlo aktivno uključili su se i strani građani. Što stranci najčešće iznajmljuju? Koliko ste ih zatekli u ilegalnom iznajmljivanju?

– Riječ je o strancima koji su na našem području kupili stanove i kuće za odmor, bilo putem poduzeća kao Talijani ili poput ostalih, kao fizičke osobe. Među 13 zapečaćenih objekata u vlasništvu pravnih osoba, devet ih je bilo u vlasništvu stranaca, uglavnom Slovenaca, Talijana i Nijemaca. Oni su najčešće iznajmljivali bungalove i kuće za odmor. Od 29 fizičkih osoba kojima su zbog iznajmljivanja na crno zapečaćeni apartmani i kuće za odmor stranaca je bilo 19. Među njima najviše je Slovenaca, Austrijanaca i Nijemaca.

– Postoje li zone u kojima je iznajmljivanje na crno kod stranaca posebno zastupljeno?

– Da, radi se o Crvenom vrhu i Zambratiji kod Umaga gdje ima puno vlasnika vikend stanova i kuća koje smo zapečatili. Oni su nam dosad predstavljali najveći problem jer nismo mogli utvrditi koji od njih iznajmljuju na crno.

– Dolazi zima. Na kojim će područjima inspektori biti angažirani?

– Posvetit ćemo se i problemu neplaćenog paušala koji za iznajmljivače, zajedno s porezom, po registriranom ležaju iznosi 600 kuna. Naime, ukoliko su iznajmljivači propustili platiti 300 kuna boravišne pristojbe po ležaju turističkim zajednicama, pozivamo ih da dug plate, odnosno podnosimo prekršajnu prijavu te rješenje za uplatu. Ako dug ne podmire, ide se u prisilnu naplatu. Kontrola uplate boravišne pristojbe turističkim zajednicama zahvatiti će i ostale naplatitelje, poput hotela i marina. Inspekcija će odrađivati i sve ostale poslove u djelokrugu svoga rada. Tu je kontrola radnog vremena, koja je zbog drugih aktivnosti u sezoni djelomično bila zanemarena, pa promet roba, poštivanje Zakona o zaštiti potrošača, rad na crno u građevinarstvu, rad stranaca. Inspekcijskim izvidima pokrit ćemo i ugostiteljske objekte, hotele, a moguće i seoska domaćinstva koja smo doduše već obišli u predsezoni.

– Koliko je problem ilegalnog iznajmljivanja aktualan zimi?

– Mislim da je većina objekata zimi prazna, no mogli bismo u suradnji s turističkim zajednicama napraviti analizu. Istina, ovom tematikom zimi smo se manje bavili, no nakon ovog vašeg pitanja možda i o tome razmislimo.

Bacaju smeće, izbjegavaju takse, a ne žele platiti kaznu

Ove je sezone na cjelokupnom području koje zahvaća naša ispostava vrlo aktualan problem bilo ilegalno kampiranje izvan kampa. Odmorišta, kako je to zakonom određeno, nisu profunkcionirala, a sad se pokušava urediti prostor ispred kampova gdje bi kampisti uz neku manju cijenu mogli noćiti. Trend je, naime, da oni sve više putuju bez dužeg zadržavanja u kampovima. U suradnji s policijom ove smo sezone napravili 171 nadzor i naplatili kazni u visini od 145 tisuća kuna, a to nije bio lak posao jer je s kampistima vrlo teško komunicirati. Ne plaćaju takse, bacaju smeće, a kaznu ne žele platiti, kaže Eda Maras.

Stranci i kao ilegalni turistički vodiči

Posebno smo bili angažirani na kontroli turističkih vodiča i pratitelja, koji se iz godine u godinu pokazuju kao rastući problem, aktualan u predsezoni i posezoni, kada se organiziraju mnogi izleti. U nelegalnom radu zatečeno je ukupno 37 vodiča. Naplatili smo 28 mandatnih kazni u iznosu od 21.000 kuna, s time da jedna mandatna kazna iznosi 750 kuna. Među ilegalnim turističkim vodičima ima i naših građana, no puno više je stranaca. Problem je posebno zastupljen u Rovinju i Poreču, veli Maras.

Vesna Kapeloto, Glas Istre