– Ovo nam se ljetovanje čini kao zgoditak na lotu. Ne sjećamo se kada nas je netko tako lijepo ugostio da ni o čemu ne brinemo i da je sve podređeno nama i našoj djeci. Konačno možemo uživati na miru i ne misliti na svakodnevne nedaće s kojima se zbog zdravstvenog stanja naše djece redovito susrećemo. Nismo navikli na ovakav tretman jer se svaki dan susrećemo sa žestokom borbom, kazala nam je Ana Bešlić iz Siska koja je zajedno sa svojim petogodišnjim sinom Matom koji boluje od spinalne mišićne atrofije provela godišnji odmor u Valamarovim vilama Tamaris u Taru.

Upravo je ovdje turistička grupacija Valamar, u sklopu koje posluje i porečka hotelska tvrtka Riviera Adria, ugostila djecu s posebnim potrebama i njihove roditelje iz udruge roditelja vitalno ugrožene djece Kolibrići iz Zagreba. Naime, Valamar prvi put donira tisuću dana besplatnog ljetovanja na Jadranu u svojim hotelima za djecu s posebnim potrebama te onu slabijeg imovinskog stanja.

Kako nam kaže Deana Stipanović iz te tvrtke, u sklopu projekta “Tisuću dana na Jadranskom moru”, za čiju je realizaciju ovog proljeća raspisan natječaj, u njihovim će hotelima od lipnja do rujna ljetovati djeca iz 12 udruga i škola, odnosno 270 djece.

– U okviru ovog programa donacija osigurat ćemo besplatan boravak na moru u objektima Valamara za više od 270 djece koja će biti u pratnji svojih stručnih voditelja. Velik dio grupa tijekom ljeta boravit će većinom u drugoj polovici lipnja, odnosno u rujnu ove godine u Poreču, Rapcu, Krku i Dubrovniku, kazala je Stipanović.

U Taru su svoj mir uz Anu Bešlić i njenog sina našli i Zagrepčanka Ivana Vrkljan s 13-godišnjim Mateom koji boluje od epilepsije te starijim kćerkama Martinom i Majom. I Ana i Ivana su samohrane majke, čime im je situacija još više otežana jer nemaju sekundu slobodnog vremena. Zato im je ovaj odmor poseban jer se inače rijetko odlučuju zbog zdravstvenog stanja svoje djece ići na more kao i većina roditelja djece sa sličnim zdravstvenim problemima. Zbog toga se i samo manji broj roditelja iz ove udruge prijavio za ljetovanje, a dio njih je morao odustati u zadnji čas jer su im djeca završila u bolnici. A i kada se odlučuju na put, uvijek idu u grupama kako bi si međusobno pomagali. Naravno, uvijek u blizini mora biti bolnica.

(B. BAN, snimio M. MIJOŠEK, Glas Istre)

 

CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU