Vlada RH  je na jučerašnjoj 181. sjednici usvojila Nacrt prijedloga zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koji je izradilo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u okviru Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, a razlog donošenju zakonskih izmjena zastarjelost je pojedinih odredbi postojećeg Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, donesenog 2003. godine, koje se nisu pokazale dobrima, dok na pojedina pitanja Zakon ne daje odgovor. Kvalitetna rješenja aktualnog Zakona prenesena su u Nacrt prijedloga novog zakona.

 

Najznačajnije novine, osim usklađenja s drugim posebnim zakonima, odnose se na sustavno uređivanje postupaka određivanja granica pomorskog dobra, kao preduvjeta za zaštitu i stavljanje tog dobra u funkciju i uređivanje pitanja nasipavanja obale, na način da je uvedena vremenska granica (2011. godina), što do sada nije bilo u Zakonu.

 

Nacrtom se također uređuju pojavni oblici raznih grupa korisnika pomorskog dobra (privezišta, pontonska privezišta, sidrišta i dr.) te se definira pojam plaža, kao i njihov razvrstaj. Uvode se dozvole temeljem natječaja, umjesto koncesijskih odobrenja, koje će biti osnovni uvjet za obavljanje određenih, uglavnom uslužnih djelatnosti na pomorskom dobru.

Uspostavlja se i sustav lučkih redara u javnim lukama i na pomorskom dobru, a koji su zaposlenici jedinica lokalnih samouprava te će nadzirati pomorsko dobro u općoj upotrebi i obavljanje djelatnosti temeljem dozvola. Brisana je odredba o dvostrukoj naknadi za koncesiju na zahtjev, za sportsku luku u sustavu vrhunskog sporta. Nacrtom je definirana nadležnost davatelja koncesije, koji odlučuje o jedinstvenoj funkcionalnoj cjelini morskih plaža ispred hotela, kampova i turističkih naselja u odnosu na Plan upravljanja pomorskim dobrom, koji donosi jedinica lokalne samouprave, a za koji se provodi javno savjetovanje.

 

Prethodno izradi Nacrta Ministarstvo je provelo postupak Javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću temeljem kojega su određeni prijedlozi uneseni u izmjene teksta Zakona, najvećim dijelom vezano uz rok valjanosti dozvola, čime je isti produžen sa četiri na pet godina. Također su unesene i terminološke novine unošenjem izmjena u naziv morske plaže hotela, kampova i turističkih naselja, za koje se u javnoj raspravi isticalo kako naziv označava pripadnost plaža istima, dok se terminom morska plaža označava prostorno kao morska plaža ispred hotela, kampa i turističkog naselja.

 

Novim zakonskim okvirom ostvaruju se bolji mehanizmi zaštite pomorskog dobra, uvode se veća prava i dužnosti upraviteljima pomorskog dobra, povećava se transparentnost u upravljanju i gospodarskom korištenju pomorskog dobra, osigurava učinkovito upravljanje lukama otvorenim za javni promet te se štiti javni interes i opću upotrebu pomorskog dobra.