Gradsko poglavarstvo Poreča je zaključkom od 11.09.2001. godine obvezalo Uslugu d.o.o. da preuzme organizaciju, besplatan odvoz i zbrinjavanje otpadne vode iz septičkih jama.

Ubrzo se pokazalo da su količine sadržaja septičkih jama znatne te je neophodno što prije iznaći optimalnu lokaciju i izgraditi uređaj za prihvat i obradu ovih sadržaja.

2005. godine izrađen je idejni projekt za ishođenje lokacijske dozvole i glavni projekt uređaja za obradu sadržaja septičkih sabirnica Poreča na lokaciji Košambra.

Zemljište na koje se smješta uređaj bit će ograđeno, a kolni pristup omogućen je odvojkom sa ceste Žatika – Dračevac Interna cesta će se proširiti, kako bi se teretnim vozilima omogućilo zaokretanje i ulaz u okućnicu postrojenja.

Cjelokupna oprema i građevine za prihvat i obradu sadržaja septičkih sabirnica smješteni su u zgradu koja se izvodi kao slobodnostojeća građevina visine jedne etaže, u kojoj se nalaze prostorija za obradu vode i zasebna prostorija za obradu izdvojenog mulja. Ukupna bruto kvadratura zgrade iznosi 192 m2.

U okućnici zgrade izveden je plato koji omogućuje okretanje kamiona-cisterni u dva manevra (vel. cca 22,00 x 18,00 m).

Izgradnjom ovog postrojenja ostvaruje se tehnička okosnica za odvijanje tehnoloških postupaka čišćenja vode te obrade izdvojenog mulja i onečišćenog zraka, što i jest osnovna namjena projektirane građevine.

Kapacitet uređaja

Uređaj je projektiran za prihvat dnevne količine od 75 – 280 m3/d, te ekvivalentno opterećenje organskom tvari 3 500 – 6 250 ESKPK i ekvivalentno opterećenje suhom tvari 8 000 – 10 700 ESST. Opterećenje je definirano rasponima jer značajno ovisi o učestalosti pražnjenja septičkih sabirnica.

Na temelju prikupljenih podataka o količinama sadržaja septičkih jama koje su zbrinute tijekom 2003. godine definirana je godišnja količina od 63.000 m3.

Obrada vode

Tehnološki postupak čišćenja otpadne vode oblikovan je na temelju rezultata pokusa provedenih na pilot postrojenju i zasniva se na principu kemijske i elektroobrade sadržaja septičkih sabirnica. U slučajevima visokoopterećenih voda, kad se postupak kemijske obrade ne može optimalno provesti, vodu je potrebno dodatno pročistiti u procesima galvanokoagulacije i elektrooksidacije.

Učinkovitost čišćenja otpadne vode iz septičkih sabirnica koja se može očekivati je sljedeća:

• izdvajanje organskog opterećenja iskazanog kao KPK u rasponu 55 – 94%

• izdvajanje opterećenja suhom tvari u rasponu 80 – 99%.

Obrada i zbrinjavanje mulja

Odabir postupka obrade mulja prvenstveno ovisi o načinu njegova zbrinjavanja. Specifičnost lokacije nametnula je deponiranje dehidriranog mulja zajedno s gradskim otpadom kao najlogičniji odabir u prvoj fazi izgradnje.

Stoga se koncepcija obrade zasniva na strojnoj dehidraciji i kemijskoj higijenizaciji mulja vapnom, a osigurava se i postizanje 35% ST u izlaznom mulju.

Problematika zbrinjavanja mulja u suvremenosti upućuje nas na neophodnost planiranja takvih postupaka obrade mulja koji će omogućiti prilagodbu i drugačijim načinima zbrinjavanja. U tome se solarno sušenje mulja, u našim uvjetima gdje visoke ljetne temperature zraka koincidiraju s povećanom produkcijom mulja, ocrtava kao logično i ekološki prihvatljivo rješenje. Za eventualno, buduće, sušenje mulja rezervirana je površina od 160 m2.

Zbrinjavanje proizvedenog mulja u kompostirnici sanitarnog odlagališta je također prihvatljiv postupak, ovisan o izgradnji i kapacitetu kompostirnice, s kojim je projektirana tehnologija kompatibilna.

Obrada zraka

Većina kemijskih spojeva koji izazivaju pojavu neugodnih mirisa oslobađa se u zrak iz reaktora za kemijsku obradu sadržaja septičkih sabirnica i u procesu prešanja i obrade mulja. Za optimalno rješavanje ovog problema usvojena je obrada zraka kemijskom neutralizacijom mirisa i ventilacija prostora.

Osigurano je uklanjanje 90% kemijskih spojeva koje prvenstveno sačinjavaju vodikov sulfid i amonijak te organske kiseline. S obzirom na širinu spektra i brojnost spojeva koji uzrokuju neugodne mirise te poteškoća u procjeni ovog utjecaja, izvedba se može realizirati u fazama, a projektirani sustav dograditi.

Uprava Društva