„Završen je proces digitalizacije postupka vođenja zemljišnih knjiga, što znači da će građani i poduzetnici prijedloge za upis u zemljišnu knjigu podnositi elektroničkim putem“, rekao je danas ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, istaknuvši lakšu dostupnost podataka.

 

Na završnoj konferenciji projekta „Upravljanje zemljišnim knjigama”, predstavljeni su rezultati projekta vrijednog 22 milijuna kuna, čija će realizacija omogućiti podatke iz zemljišnih knjiga i katastra na jednom mjestu, u jedinstvenoj bazi podataka.

 

„Građani i poduzetnici od sada će svoje prijedloge za upis u zemljišne knjige moći podnijeti elektroničkim putem, preko javnih bilježnika i odvjetnika, zahvaljujući čemu će upis postati brži učinkovitiji i povoljniji jer su javno bilježničke tarife niže”, naglasio je na predstavljanju ministar Malenica.

 

Izmjene Zakona o zemljišnim knjigama u posljednje četiri godine išle su u smjeru digitalizacije postupka, a posljednje izmjene usvojene u listopadu ubrzat će postupke obnove zemljišnih knjiga, osigurati njihovu ažurnost te povećati broj katastarskih čestica u bazi zemljišnih podataka.

 

Obavijesti o nekretnini preko nove aplikacije Moje nekretnine

 

Ravnateljica Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo Ministarstva pravosuđa i uprave Mirela Fučkar kazala je da od 10. siječnja iduće godine neće biti moguće podnijeti prijedlog za upis u knjige poštom ili na gruntovnici.

 

Osim digitalnih zemljišnih knjiga, rezultat ovog projekta je i mobilna aplikacija ‘Moje nekretnine’, koja omogućuje nove funkcionalnosti koje su dostupne u sustavu e-Građani.

„Putem nje će građani dobivati obavijesti o svemu što se događa sa nekretninama čiji su vlasnici, bez obzira da li su oni podnijeli zahtjev ili je neko drugi, a tiče se njihove nekretnine”, rekla je Fučkar.

 

Projekt je realiziran u suradnji s Državnom geodetskom upravom. Zamjenik ravnatelja Antonio Šustić poručio je Hrvatska godinama suočena s velikim izazovima kada se radi o usklađivanju podataka zemljišnih knjiga.

 

„Za veliki broji nekretnina imamo različite podatke, povijesno naslijeđe jedan je od glavnih razloga.

Pouzdani zemljišni podaci pridonose vladavini prava i pretpostavka su za pokretanje investicija i kapitalnih infrastrukturnih projekata”, istaknuo je Šustić.

 

Izvor: Hina/Vlada