Nakon 35 godina Istra je ostala bez jedine dužobalne trajektne linije. Podsjetimo, 13. srpnja Lošinjska plovidba prodala je legendarni trajekt »Marina«, čime je ukinuta linija kojom su bili povezani Pula i Zadar. »Marina« više neće ploviti, a Pula time ostaje bez ijedne brodske linije koja bi je povezivala s nekim od priobalnih gradova u Hrvatskoj.

– »Marina« još može ploviti i mi smo bili voljni održavati liniju, no država je odbila njeno subvencioniranje. Radi se o iznosu oko milijun kuna, izjavio je nedavno novinaru Novog lista jedan od direktora lošinjske tvrtke Julijano Sokolić. Jučer smo pokušali doznati detalje o odbijanju subvencioniranja te linije, no do direktora Lošinjske plovidbe Zlatka Mokovića, koji je ovlašten za davanje izjava, nismo uspjeli doći. Neslužbeno smo pak doznali da je Lošinjska plovidba pregovarala s predstavnicima nadležnog ministarstva o subvencioniranju trajektne linije, ali očigledno bezuspješno.

No, nema samo Lošinjska plovidba problem sa subvencioniranjem trajektnih linija. Naime, od ove sezone putnici koji žele iz Rijeke stići trajektom do Splita i Dubrovnika moći će to činiti samo dva puta na tjedan, dok su prošlo ljeto istom linijom mogli putovati četiri puta tjedno. U Jadroliniji, tvrtki koja održava tu liniju, kažu da ona jednostavno nije isplativa. Tako su prošle godine, neslužbeno doznajemo, u pojedinim danima imali pad prometa od čak 50 posto. U ovom slučaju država subvencionira trajektnu liniju, no nedovoljno da bi se ona mogla realizirati više od dva puta tjedno. Na pitanje ne bi li Jadrolinija mogla uvesti katamaransku liniju koja bi Rijeku povezivala s dalmatinskim gradovima, iz riječke tvrtke odgovaraju da je to nemoguće zbog specifičnosti naše obale, odnosno zbog njene velike razvedenosti. Naime, po njihovim riječima veliki katamarani, kakvi bi bili potrebni na dužobalnim linijama, stvaraju visoke valove pa su stoga pogodni samo za međunarodni promet.

Nameće se pitanje kojim argumentima raspolažu naši političari koji u pozitivnom kontekstu često ističu pomorsku orijentaciju Hrvatske. Zar pomorski orijentirana zemlja ne bi trebala imati barem jednu dužobalnu brodsku liniju koja će tijekom sezone svakodnevno povezivati sjeverne priobalne gradove s onima na jugu? Neki cinici rekli bi da država mora isplatiti autocestu Zagreb – Split pa je smanjivanje i ukidanje brodskih linija sračunat potez, kojim će se promet u potpunosti prebaciti na novoizgrađeni cestovni pravac. U Jadroliniji to ne žele komentirati, već samo konstatiraju da je autoput oduzeo dobar dio prometa brodarima.

Glasnogovornica Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka Marina Halužan potvrđuje da je otvaranjem autoceste Zagreb – Split pao interes za dužobalne linije, no poriče da nadležno ministarstvo trenutno preferira cestovni ili željeznički promet. To potkrjepljuje podatkom da su osigurali 320 milijuna kuna subvencija za brodske linije za ovu godinu.

Halužan veli da je osnovni razlog neuspješnih pregovora Ministarstva i Lošinjske plovidbe o subvencioniranju trajektne veze između Pule i Zadra bio neadekvatan brod (trajekt »Marina«, op. a.), dok bi uvođenjem novog broda na istoj liniji Ministarstvo moralo raspisati i novi javni natječaj. Natječaj će doduše biti raspisan, ali brodska linija više neće dosezati do Pule, već će brod ploviti na relaciji Mali Lošinj – Silba – Zadar. Marina Halužan ne zna razlog zašto brod neće uplovljavati i u Pulu, ali pretpostavlja da nitko nije pokazao interes za to! Naime, po njenim riječima ključnu riječ u utvrđivanju reda plovidbe državnih brodskih linija imaju županijske gospodarske komore, čime je sugerirala da Županijska komora u Puli nije pokazala interes za uključivanje Pule u novu liniju, za koju će Ministarstvo raspisati natječaj iduće godine. To pak odlučno demantira predsjednik pulske Gospodarske komore Šime Vidulin, koji veli da ih nitko nije ni kontaktirao po tom pitanju.

– Naravno da bi Gospodarska komora Istarske županije htjela da se Istra s ostalim hrvatskim priobaljem poveže morskim putem. To uopće nije upitno. Mi smo za svako povezivanje duž Jadrana pa uopće ne znam odakle ta informacija da u Istri nema interesa za povezivanje dužobalnom linijom. Čak naprotiv, najsretniji bismo bili kad bi postojale brodske linije koje bi plovile od Dubrovnika do Umaga, kaže Vidulin.

Županijski pročelnik Josip Zidarić pretpostavlja da nepovezanost Istre s ostatkom Hrvatske morskim putem proizlazi iz toga što su druga prijevozna sredstva očito efikasnija.

– Vjerojatno bi brodari htjeli održavati neku dužobalnu liniju koja bi povezivala južna sa sjevernim priobalnim mjestima, ali pretpostavljam da u takvoj liniji ne vide interesa, odnosno profita. Nitko ne želi poslovati s gubitkom, a očito je da neke linije donose samo minus u poslovanju, kaže Zidarić. Na našu primjedbu da ni druga prijevozna sredstva nisu baš najbolja poveznica s ostatkom zemlje, Zidarić se slaže da je to boljka koju Istra u dogledno vrijeme mora riješiti. Naime, apsurdno je da naši županijski čelnici govore da je Istra jedna od najrazvijenijih regija u Hrvatskoj, kad se upravo kroz prometnu infrastrukturu ogleda razvijenost neke regije, a ona je u Istri u jako lošem stanju.

Vjerujemo da je svim žiteljima na Poluotoku dobro poznat problem željezničkog prometa u Istri, kojem se na putu povezivanja s Rijekom i Zagrebom ispriječila Učka. Vlakovi iz Pule zapravo ne idu dalje od Buzeta, gdje u zimskim mjesecima treba dva puta presjedati da bi se nekako »doguralo« do Ljubljane, a potom i do Zagreba. Alternativna opcija za odlazak u Zagreb sastoji se od putovanja vlakom od Pule do Lupoglava gdje se presjeda u autobus za Rijeku, a potom se ponovno sjeda u vlak za Zagreb. Valja spomenuti i direktnu željezničku liniju Pula – Ljubljana koja od 26. lipnja do 27. kolovoza prometuje svakodnevno. No, tu liniju ne možemo drugačije nazvati negoli turističkom.

U ovom kontekstu valja spomenuti i autobusne linije, koje ne povezuje Istru sa Slovenijom. Direktor pulskog prijevoznika Brioni Ante Kvasina podsjeća da je postojala autobusna linija koja je povezivala Pulu i Ljubljanu, ali je 1998. ugašena jer za nju nije bilo gotovo nikakvog interesa. No, u drugim pravcima Brioni su prilično »potkovani«. Tako iz Pule sedam puta dnevno autobusi pulskog prijevoznika odlaze za Zagreb, 12 puta za Rijeku, jednom za Split, Padovu…

Očito je da putnicima koji odluče nogom kročiti izvan granica Istarske županije ne preostaje drugo nego to učiniti cestovnim putem, dakako, ne računajući zračni promet, koji ipak nije za svačiji džep. No, pitanje je kako rasteretiti ceste te time povećati i sigurnost u prometu. Županijski pročelnik Zidarić smatra da će do rasterećenja cestovnog prometa u Istri doći kad budu izgrađene i druge dvije trake Istarskog ipsilona, odnosno kad se počne naplaćivati cestarina. Ali, činjenica je da naplaćivanje cestarine na Ipsilonu ne može nikako rasteretiti cestovni promet, koji u Istri nema kvalitetne alternative. To po sadašnjoj prometnoj situaciji može samo opteretiti druge istarske cestovne pravce.

Bojan Žižović, Glas Istre