NEWS

Ugostitelje više zanima jeftina nego stručna radna snaga

13.09.2006. 00:00; Učitavanja: 93; Početna / Gospodarstvo / Ugostitelje više zanima jeftina nego stručna radna snaga


Na praktičnoj nastavi učenici ugostiteljskih škola najčešće su zapostavljeni, no tako je u gotovo svim strukovnim školama, kaže ravnatelj Milivoj Gospić iz Buja • Sve dok se tretiraju kao pomoćna radna snaga, neće napredovati u radnom osposobljavanju, veli Vesna Baranašić iz Poreča • Županijski Odjel za turizam i trgovinu pokrenuo projekt revalorizacije i promocije zanimanja kuhara i konobara (piše: Paulo Gregorović)

Prije dva mjeseca, u jeku turističke sezone, objavili smo u dva nastavka anketu s predstavnicima turističkih tvrtki o trendovima zapošljavanja u turizmu. Iz njihovih izjava izvire zajednički stav da na tržištu rada teško pronalaze dovoljan broj stručno osposobljenih kadrova za rad u objektima visoke kategorije, a pogotovo imaju veću potrebu za kvalitetnim kuharima i konobarima. Vele da je razlog tome što se već nekoliko godina smanjuje broj učenika koji upisuju i završavaju srednju školu za zanimanja ugostiteljskog smjera. Kako vele, na rješavanju tog problema trebali bi udruženo poraditi ugostitelji i školstvo. No, dok se to ne riješi primorani su educirati i osposobljavati stalne i sezonske radnike za nove zahtjeve koji se pred njih postavljaju u pogledu kvalitete usluge.

Što je razlog tome? Što vaša škola čini da riješi taj problem? Bi li se u rješenje tog problema trebale uključiti turističke i ugostiteljske tvrtke i na koji način? Je li, po vašim saznanjima, takav trend prisutan i u drugim dijelovima Hrvatske i što oni čine da ga riješe? To su pitanja koja smo uputili ravnateljima srednjih škola u Bujama, Poreču, Rovinju i Puli. Na našu anketu su se odazvali Milivoj Gospić, ravnatelj Gospodarske škole Buje, Radenko Matijašec, ravnatelj rovinjske škole Eugena Kumičića i Vesna Baranašić, ravnateljica porečke Turističko-ugostiteljske škole »Antun Štifanić«. Jedino je ravnateljica pulske Srednje škole za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Ljiljana Radoš odbila dati bilo kakvu izjavu.


Ugostitelji najčešće zapošljavaju nekvalificiranu radnu snagu

Svi troje vele da je iz godine u godinu sve manje upisanih prvenstveno zbog manjeg interesa učenika i roditelja za zanimanje kuhara i konobara, ali i zbog demografskih kretanja, odnosno sve manjeg broja djece. No, što se tiče (ne)kvalifikacije učenika po završenoj školi zaključuju da škole ne mogu jedine preuzeti odgovornost za to.

Ravnatelj Gospić veli da čuje pritužbe na školovanje konobara i kuhara od nekih hotelijera i ugostitelja koji zapošljavaju radnike koje mogu platiti manje od prosjeka te struke, a to je najčešće nekvalificirana radna snaga. – Hotelijeri i ugostitelji sigurno nose i dio odgovornosti za to što nemaju kvalitetnu radnu snagu. Dok kod njih služe praktičnu nastavu, učenici su najčešće zapostavljeni. No, to se dešava u gotovo svim strukovnim školama, a ne samo u ugostiteljskim, mišljenja je Gospić.

Za ravnatelja Matijašca jedini pravi put k rješenju tog problema je da poslodavci i škole zajednički naprave strateški plan. On se djelomično slaže s tvrdnjom ravnatelja Gospića koji veli da dio odgovornosti za sadašnje stanje snose i ugostitelji koji zapošljavaju nekvalificiranu radnu snagu. Ponavlja ranije iznesen stav da bi poslodavci trebali podignuti kriterije pri zapošljavanju i to na način da koliko objekt ima zvjezdica kategorizacije toliko godina školovanja moraju imati njihovi djelatnici.

Ravnateljica Baranašić dodaje da ima primjera da kad su djeca na praktičnom dijelu nastave kod ugostitelja često pospremaju stolove. – No, to nije pravi stručni rad, stoga bi i ugostitelji i hotelijeri morali sudjelovati u njihovom obrazovanju. Jer, sve dok se učenici tretiraju kao pomoćna radna snaga neće napredovati u svom radnom osposobljavanju, veli Baranašić i priznaje da dio krivnje za nedovoljno kvalificirane učenike snose i same škole i to potkrjepljuje sljedećim primjerom.


Škole nemaju objekte za praktičnu nastavu

– Oprema u našim školama je dotrajala i zaostala prema onome što bi moderna nastava trebala imati. I niti jedna škola u Istri nema svoj objekt gdje bi mogla realizirati praktičnu nastavu. No, nemamo sredstva za modernizaciju, a niti ta sredstva dobivamo od države i Istarske županije, kojoj je država prenijela osnivačka prava, zaključuje ravnateljica porečke srednje ugostiteljsko-trgovačke škole.

Ravnatelji istarskih ugostiteljskih škola vele da ima još razloga opadanja interesa za školovanje učenika za to zanimanje. Prije svega to je nemogućnost daljnjeg školovanja nakon završene trogodišnje strukovne škole. Naime, djeca od 14 godina upisuju srednju školu ovisno o željama roditelja i nagovoru prijatelja. No, sa 17-18 godina, po završenoj školi, neki od njih požele dodatno se školovati, ali im sustav to ne omogućuje kao što je bilo prije 10 i više godina. Drugi je problem što hotelske kuće traže uglavnom samo sezonsku radnu snagu i time smanjuju interes za školovanje za takva zanimanja.

No, da se ipak spremaju stanovita poboljšanja najavljuje pročelnik županijskog Odjela za turizam i trgovinu Denis Ivošević. Njegov je odjel prije dva mjeseca pokrenuo projekt revalorizacije i promocije zanimanja kuhara i konobara zbog višegodišnjeg opadanja interesa za upis u ta zanimanja.

– Projekt predviđa edukaciju i usavršavanje mladih kuhara i konobara i to onih koji se školuju i onih koji su završili školu, a nisu se zaposlili. Prvi korak je da nam srednje ugostiteljsko-turističke škole u narednih desetak dana pošalju natuknice programa rada, to jest kažu što bi učenici trebali učiti u restoranima. Potom da škole kandidiraju 30 kuhara i 30 konobara koji bi se educirali u 15 ponajboljih restorana u Istri po kriteriju koji će odrediti stručna komisija. U tim objektima bi odradili 120-130 sati vježbe i edukacije. Ugostitelji bi dobili besplatnu radnu snagu koju bi mogli profilirati kao kadar koji im je potreban ili »proizvesti« kadar za kvalitetne restorane. Potom, u planu su i drugi edukativni sadržaji i na koncu, stručna komisija će dodijeliti 10 najboljih kuhara i 10 konobara s financijskom nagradom po završenoj edukaciji, zaključuje Ivošević.

Na Bujštini svake godine nestane jedan razred

Problematiku sve manje učenika u istarskim strukovnim školama ugostiteljsko-turističkog smjera naglasila je Vesna Baranašić na prošlogodišnjem 18. Promohotelu. U razmaku od godine dana prilika je da saznamo kakvi su trendovi ove školske godine koja je započela prije deset dana. Sada veli da je i dalje prisutan slab interes za zanimanja konobara, kuhara i slastičara. Za zanimanje konobara opredijelilo se šest mladih ljudi, za kuhara devet, a slastičara šest.

Ostali anketirani ravnatelji vele da je i kod njih jednaka situacija, dok je prije deset godina, odnosno pet-šest u nekim slučajevima, bio po jedan-dva razreda konobara i jedan razred kuhara i razred slastičara u svakoj srednjoj školi.

Matijašec otkriva da je takva situacija i u drugim primorskim krajevima te navodi primjer da je prije dvije-tri godine ukinuto školovanje za zanimanje konobara na Braču i Makarskoj jer nije bilo interesa. Baranašić dodaje da je interes za zanimanje kuhara i konobara i dalje izrazito velik, ali u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

S druge strane interes za četverogodišnje programe, kao što su hotelijersko–turistički tehničari i komercijalisti je uvijek velik.

Gospić zaključuje da se na području Bujštine svake godine »izgubi« jedan trogodišnji razred srednje škole i to zbog demografskih kretanja i zbog povećane ponude četverogodišnjih programa.

Maistra i Riviera stipendiraju učenike

Nakon što je prošle godine rovinjska škola Eugena Kumičića dogovorila s Maistrom stipendiranje 10 najboljih učenika to je ove godine dogovorila i porečka Turističko-ugostiteljska škola »Antun Štifanić«, ali s Rivierom holding.

Od anketiranih škola jedino bujska Gospodarska škola nije ugovorila ni s jednom kompanijom stipendiranje učenika. Ravnatelj Gospić veli da su razgovarali s Istraturistom, ali da nisu uspjeli ništa dogovoriti jer njihov menadžment nije sklon raditi na taj način.

Ravnatelj Radenko Matijašec pojašnjava da Maistra stipendira 10 najboljih učenika prve i isto toliko učenika druge godine koji se školuju za slastičare, kuhare i konobare. No, stipendija nije jamstvo zaposlenja. Vesna Baranašić veli da s Rivierom nisu još definirali uvjete stipendiranja, osim što je dogovoreno da će učenici za svaku stipendiranu godinu morati toliko godina raditi u Rivieri. Zaključuje da iako se to znalo prije upisa ni to nije privuklo veći broj učenika da upišu ta zanimanja.

Print Friendly, PDF & Email
Advent 2019 S
Galerija S