Prljava kolica
Jeste li ikada vidjeli da u šoping centru (ili ispred njega) zaposlenici čiste kolica ili košarice za kupnju? Teško. Vrlo vjerojatno da takva praksa ne postoji.
Drške kolica u supermarketima pune su bakterija. Samo ako uzmete u obzir koliko jedna kolica ili košarica prijeđu ruku u jednom danu, jasno je da su pune bakterija. Jedno istraživanje provedeno u Americi pokazalo je da kupac ima 72 posto šansi da će u supermarketu uhvatiti dršku kupovnih kolica koja je prljava, te 50 posto šansi da će na njoj biti neka vrsta bakterije Escherichije coli.
O bakterijama s kolica posebno razmislite ako imate običaj sa sobom voditi djecu u šoping. Oni svoje ručice guraju posvuda, a onda ih stavljaju u usta. Na taj način mogu pokupiti i razne bakterije, pa i one fekalne. Sigurno je da u kupovnim kolicima završi i dječja kakica, jer se u njima provozalo bezbroj male djece. Ako ste ih spremni čistiti 20-ak minuta, vlažne maramice mogle bi donekle pomoći. No, sigurno je da hrpu mikroba i bakterija može uništiti samo temeljita dezinfekcija.

Promjena/produžetak roka valjanosti
Jeste li ikada naišli na proizvod u supermarketu na kojem je bilo više naljepnica s različitim rokom trajanja. Ako nije u pitanju primjerice povrće, na kojem se najčešće vidi kad počne truliti, na nekim proizvodima, primjerice pakiranju mesa ili mliječnih proizvoda, i stara roba može se činiti svježom. Naime, nekim proizvodima kojima je istekao rok valjanosti trgovci mogu samo zamijeniti naljepnicu s ´novim" rokom trajanja i vratiti ga na policu.
Prema aktualnim hrvatskim zakonima, uz dodatnu analizu i odobrenje sanitarne inspekcije prehrambenim proizvodima rok valjanosti može se produžiti za najduže tri mjeseca. Kako su nam objasnili u jednom zagrebačkom laboratoriju za hranu, zahtjevi trgovaca za produženjem roka su vrlo rijetki.

Tako kaže zakon, no ipak prije nego proizvod ubacite u košaricu dobro otvorite oči.

Recikliranje hrane
Jesti li čuli da se hrana reciklira? Bacanje hrane kojoj je istekao rok znači da će trgovci i proizvođači ostati bez dijela profita, pa se ona u nekim slučajevima u tvornicama dorađuje ili prerađuje te ponovo kao novi proizvod vraća na police trgovina.
Američka agencije za hranu i lijekove (FDA) tu praksu zove "obnavljanje hrane", a taj postupak omogućuje da se hrana kojoj istječe rok ili neispravna hrana preradi i "osposobi" za upotrebu, ili da se koristi za proizvodnju nekih drugih sličnih proizvoda.
Reciklaža hrane u mnogim zemljama je zakonski dopuštena, ali, ovisno o proizvodu, neke namirnice taj proces prođu jednom, a neke čak i tri-četiri puta i uvijek se kao nove vraćaju na police trgovačkih lanaca, piše Cracked.com. Naravno, proizvodi nakon reciklaže moraju biti sigurni i zdravstveno ispravni.
Posljedice reciklaže nekad mogu biti relativno bezopasne – primjerice kad se tjestenina usitnjava i pretvara u krupicu, ali nije uvijek tako. Primjerice, aroma sladoleda se može naknadno pojačavati, ili može se okusom i bojom čokolade prikriti neki loš prvobitni okus sladoleda.

Muljaže s mesom
Početkom godine Europu je potresao prehrambeni skandal, jer je otkriveno da su na nekim prerađevinama od mesa lažne etikete. Najmanje u 16 europskih zemalja prodavala se konjetina deklarirana kao govedina, zbog čega su brojni trgovački lanci povukli neke proizvode. Potom je u Velikoj Britaniji misteriozno meso pronađeno u ´janjećem´ curryju, a analize su pokazale da se ne radi o janjetini.
Ova dva slučaja iz veljače i ožujka ove godine potvrđuju da ne možemo biti 100 posto sigurni što zaista jedemo.

I.B. net.hr