Iako je prošle godine Istrom prošao dugoočekivani magistralni plinovod Pula – Karlovac s plinom iz istarskog podmorja, iako Istarska županija inzistira na prelasku Termoelektrane Plomin s ugljena na taj plin kao čisti energent, svi su izgledi da se ta promjena neće dogoditi, što je uostalom ovih dana obznanjeno i od strane HEP-a u okviru planirane energetske bilance za naredno razdoblje, piše Poslovni denvnik.

Naime, u HEP-u tvrde da se i energetska strategija Europe temelji na korištenju najrazličitijih energenata kako bi opskrba u svakom trenutku bila što sigurnija, ako zakaže jedan da može "uskočiti" neki drugi izvor. To bi trebao biti i osnovni razlog što se opredijelio za TE Plomin na ugljen. Tako, primjerice, Europa koristi 35 posto energije iz ugljena, a Hrvatska tek sedam do deset posto. A kako je Plomin i jedina termoelektrana na ugljen u Hrvatskoj, HEP namjerava pojačati njezinu snagu, uvesti najsuvremeniju tehnologiju, emisije CO2 svesti na nulu, ali nikako mijenjati energens. Tvrde da provode stalni monitoring i da su emisije takve da ničim ne ugrožavaju ljude i okoliš, a s novom tehnologijom stvari će se bitno promijeniti na bolje.

Poznata je činjenica da Hrvatska uvozi 50 posto energije, plina, nafte, ugljena, odnosno 15 do 20 posto električne energije, a potrošnja godišnje raste za 3 do 4 posto. Bez obzira na nova nalazišta plina, osobito u hrvatskom podmorju, plin je, kako kod nas, tako i u Europi deficitaran energent i jedan od razloga korištenja ugljena je i taj. Ugljena, naprotiv, na svjetskoj burzi, gdje ga HEP i kupuje, ima dovoljno. Sve su to dostatni razlozi da Plomin ostane na ugljenu, tvrde u HEP-u.

Premda se do sada govorilo o gradnji trećeg bloka Termoelektrane Plomin sa 400 MW, uz postojeća dva od ukupno instalirane snage 330 MW, novi je pristup uklanjanje postrojenja prvog bloka koji je ionako na izmaku vijeka trajanja i instaliranje na njegovo mjesto novog od 500 MW, tako da bi ukupna instalirana snaga u Plominu bila 700 MW. Od odgovornog izvora u HEP-u saznajemo da je sada u tijeku izrada idejnog rješenja izgradnje novog bloka na mjestu starog i Studije utjecaja na okoliš, što bi sredinom ove godine trebalo biti zgotovljeno.

Uz te dokumente, HEP će se prema Vladi očitovati o skidanju uredbe o zabrani izgradnje termoelektrana na ugljen do 2020. godine uz predočenje ekonomskog, ekološkog i energetskog aspekta takvog zahtjeva. Na osnovi toga Vlada bi imala Saboru podnijeti zahtjev za ukidanje uredbe, bez obzira na to što ovo i nije nova gradnja već samo modernizacija i povećanje kapaciteta postojeće. Računa se da bi radovi mogli početi u 2009. i završiti 2015. godine.

Inače Hrvatska, kao i EU stimulira permanentno povećavanje alternativnih izvora energije, vjetra, sunca, bioplina, ali ti su izvori još preslabi i preskupi a da bi bitno promijenili strukturu korištenja vodećih fosilnih energenata, a ozbiljna rasprava o gradnji novih nuklearki tek predstoji. (donosi Barkun)