11.08.2024. 12:05;
;
Početna / Gospodarstvo / U Poreču u prvih 7 mjeseci boravilo skoro 378.000 gostiju – o “njemačkom minusu” piše Jerko Sladoljev Prema JEDINIM statističkim podacima za evidentirana turistička noćenja u Hrvatskoj, onima iz sustav eVisitor na području Turističke zajednice Grada Poreča u prvih 7 mjesci boravilo je 377.667 gostiju, što je za samo 664 gosta manje nego 2023. godine. Ostvareno je za 1% manje turističkih noćenja, tj. 11.804 noćenja manje.
U proteklom mjesecu negativni broj dolazaka bilježi se za goste iz Njemačke (-12%), Češke (-18%), Italije (-10%), Austrije (-10%), Nizozemske (-10%)….dok je više gostiju iz Mađarske (+13%), Srbije (+17%), Hrvatske (+12%) itd….
Pregled broja turističkih noćenja i dolazaka za srpanj 2024. i kumulativno za 2024. godinu (1.1. do 31.7.2024.) pogledajte na stranici Turističke zajednice Grada Poreča.
Ostvarene brojke po strukturi vrste smještaja i po dobnim skupinama objavit ćemo čim ih dobijemo od službe u TZ Grada Poreča.
Njemački minus – piše Jerko Sladoljev
Naplata cjenovne politike rezultirala je ove godine uz ostalo i manjkom od 7 % turista iz Njemačke u Hrvatskoj, a na području Poreča 12%.
Nijemci su Hrvatsku smatrali jednom od najpoželjnijih destinacija do ZLATNE godine turizma 1987. Nakon tog imamo srazmjerno kapacitetima lagani i latentni pad potražnje do danas.
Ugledni njemački gospodarski magazin “ WirstchaftsWoche “ u svojoj analizi turističke potražnje poćetkom svibnja stavio je Hrvatsku na 9. mjesto. Do “pandemije” Covid-a dijelil smo s Grčkom i Turskom, kako koje godine, 4. I 5. mjesto na skali konkurentnosti !
Evo kako izgleda konkurentnost danas i gdje putuju Nijemci :
Njemačka na prvom mjestu, Španjolska na drugom i Italija na trećem mjestu.
Slijede : Skandinavija,Turska, Grčka, Francuska, Austrija i Hrvatska na 9. mjestu. I naglašavam da su Španjolska i Italija već desetljećima na drugom i trećem mjestu.
Za visoku konkurentnost treba i dosljedna tržišna politika.
Hrvatska je pokušala putem ADAC-a kroz pojačana oglašavanja amortizirati minus, ali očito nije dalo očekivane rezultate.
Umjesto toga trebalo je uvesti više reda i educirati ponudu o tržišnoj etici prilikom uvođanja Eura.
Instrumenti i alati za to su postojali ali pitanje je koliko, kako i jesu li uopće korišteni ? Jer na kraju balade potrošač odlučuje, a iz iskustva drugih za popravak dojmova i ponašanja potrebno je čekati do tri godine uz visoku cijenu ozdravljenja .
Stoga vrijedi zaključiti da bi propuste valjalo stanovitim mjerama potražiti doma a ne u inozemstvu.
Sapienti sat!
