U Poreču trebali uložiti 309 milijuna kuna, ali na terenu je tek ruševina
Gotovo 14 godina prošlo je od privatizacije tvrtke Mali maj u Poreču no, do danas na njegovoj atraktivnoj priobalnoj lokaciji nije niknuo najavljivani turistički kompleks, u koji je investitor, prema kupoprodajnom ugovoru iz 2003. trebao uložiti 309 milijuna kuna.
Još je to samo zaraslo gradilište na kojem strši nedovršena zgrada odmarališta “Servo Mihalj”, koju se pred rat ilegalno počelo graditi i koju je u startu kupac trebao ukloniti, ali su prošli mjesec umjesto raskidanja ugovora, država i grad Poreč, koji su bili vlasnici i prodali svoje 50-postotne udjele, odlučili investitoru produljiti rok za ispunjenje obveza za još pet godina. Riječ je, inače, o trećem takvom aneksu kojim su grad i država kupcu Malog maja strpljivo izašli u susret, a kupac je bila tvrtka Hypo Alpe-Adria Consulting, koju je kasnije naslijedila Alleghany Financials (AF), čiji su vlasnici bivši vlasnik EPH-a Ninoslav Pavić te Stjepan Orešković i Damir Farkaš.
Slučaj Mali maj malo je poznat široj javnosti, a riječ je o tvrtki koju su potkraj ’90-tih osnovali Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) i Grad Poreč, koja u osnovi nije imala poslovnih aktivnosti, nego samo 16.000 četvornih metara zemljišta na kojemu se nalazi spomenuta nedovršena zgrada. Država i Grad Poreč Mali maj prodali su na javnom natječaju za 14 milijuna kuna, dva milijuna više od oglašene početne cijene, a kupac se obvezao nakon rušenja objekta uložiti 309 milijuna kuna u gradnju novog kompleksa u kojemu bi otvorio najmanje 80 novih radnih mjesta. Zastoj je, prema lokalnim informacijama, nastupio zbog različitih interesa ulagača i regionalne politike oko sadržaja gradnje, a kompromis je postignut dogovorom da se umjesto klasičnih apartmana grade hotelski i stambeni sadržaji, zbog čega je bilo potrebno mijenjati prostorni plan i detaljni plan uređenja.
Iz Ministarstva državne imovine Gorana Marića, koji trenutno predsjedava Upravnim vijećem Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP), pravnog sljednika HFP-a, dobili smo kratki odgovor kako je AF-u odobreno produljenje rokova jer ih “zbog složenosti rješavanja imovinsko-pravnih odnosa s Gradom Porečom nije bio u mogućnosti ispuniti”. Druga pojašnjenja i detalje ovog slučaja ne otkrivaju, pozivajući se na “preuzetu obvezu čuvanja poslovne tajne”. Među ostalim, zanimljivo je da se od ulagača traži da investira do 31. prosinca 2022. preostali iznos ulaganja od – 205 milijuna kuna. U što je to AF dosad ulagao, nije jasno, a na upit Poslovnog dnevnika to ne precizira ni predsjednik Uprave i suvlasnik AF-a Damir Farkaš. Navodi samo da je nakon isplate kupoprodajne cijene AF investirao 104 milijuna kuna…………
