NEWS

U POREČU O OVISNOSTI DJECE O TEHNOLIGIJI – kao najvećem riziku modernog doba

TOŠ i Paperino 1
27.11.2019. 09:40; Učitavanja: 191; Početna / Slider / U POREČU O OVISNOSTI DJECE O TEHNOLIGIJI – kao najvećem riziku modernog doba

25. studenog u sklopu programa Mjeseca borbe protiv ovisnosti održano je predavanje na temu ”Djeca s licima koja sjaje” u DV Radost te DV Paperino i TOŠ Bernardo Parentin kojeg je održao primarius dr. Ivan Burcar, kardiolog i kardiokirurg u KBC-u Zagreb. Dr. Burcar već je višekratno stručni gost Poreča te jedan od malobrojnih hrvatskih stručnjaka koji se uz svoj osnovni posao i kao liječnik i kao otac troje djece vrlo motivirano usmjerio proučavanju problema vezanih uz tehnologiju i ovisnosti o tehnologiji. Predavanje je ovaj put bilo usmjereno roditeljima, odgajateljima i učiteljima odnosno važnim odraslima za koje je važno da razumiju izazove modernog doba i rizike koje prekomjerno korištenje tehnologije predstavlja za djecu. Ukupno je dva predavanja slušalo 140 odraslih, a bilo je i djece.

Naime, korištenje tehnologije je s jedne strane dostignuće, a s druge pretjerano korištenje postaje rizik i trasira put u ovisnost i druga rizična ponašanja, posebno djece i mladih. Stoga je cilj predavanja bio potaknuti na razmišljanje važne odrasle u okruženju djece dajući im informacije o rizicima prekomjernog korištenja tehnologije.

Dr. Burcar govorio je o ovisnosti o tehnologiji koja među mlađim generacijama sve više uzima maha te postaje gorući problem današnjice, a da javnost to još nije osvijestila. U trenutku kada se u Hrvatskoj govori o uvođenju tableta u nastavu, sve je više istraživanja o štetnost tehnologije odnosno skreće se pažnja na ozbiljne posljedice prekomjerne upotrebe tehnoloških naprava posebice kod djece u razvoju. Dr. Burcar u svom predavanju prikazuje rezultate istraživanja koja navode zabrinjavajuće brojke o ovisnicima o internetu (Internet Addiction Disorder). U Kini je gotovo 20 milijuna tinejdžera ovisnih o internetu, u Južnoj Koreji se govori o 12% učenika, dok brojke za SAD govore o 8,5% ovisnika. Također, sve više istraživanja prikazuje vezu između prekomjerne upotrebe tehnologije i psihijatrijskih poremećaja poput ADHD-a, psihoze te poremećaja raspoloženja i ponašanja.

Ovisnost o tehnologiji dijeli na: gaming, hypertexting, društvene mreže, hypernetworking.

Gaming se odnosi na igranje računalnih igrica koje može imati i pozitivnih, ukoliko se kontrolirano konzumira. Igranjem računalnih igrica djeca razvijaju vještine brze analize situacije, poboljšanu koordinaciju očiju i ruku te poboljšanu refleksiju. No, s druge strane, igranjem igrica zapostavljaju se centri za komunikaciju, a otežano je i uspostavljanje veza s rodbinom i prijateljima. Prekomjerno igranje igrica može dovesti do „inducirane psihoze“ koja uzrokuje nejasnu granicu između stvarnosti i fantazije, ometa san i dr. Brojke govore da u SAD-u 97% djece u dobi od 2-17 godina te 65% odraslih igra videoigre, u Njemačkoj je 25 milijuna registriranih gamera, dok neki podaci za Hrvatsku govore o 81% korisnika videoigara.

Hypertexting je prekomjerno slanje poruka koje koristi više od 20% tinejdžera. Prekomjerno slanje poruka povezano je s lošim uspjehom u školi, poremećajima ponašanja i drugim poremećajima, te također povećava stupanj izloženosti rizičnom ponašanju. Istraživanja govore da je zbog prekomjernog slanja poruka 2 puta više tinejdžera probalo alkohol, 41% ih je probalo ilegalne supstance, 3.5 puta više ih je imalo seksualne odnose, a 90% više ih je imalo 4 i više partnera.

Društvene mreže mogu zaokupiti velik dio dnevnog vremena, posebice mladih, odmaknuti ih u virtualni svijet i sadržaje. Mogu u većem dijelu ili gotovo u potpunosti zamijeniti direktni kontakt i socijalno povezivanje u realnom svijetu. Mladi koji prekomjerno borave na društvenim mrežama postaju još više socijalno izolirani, osamljeni, nevješti u komunikaciji s vršnjacima i drugim osobama u stvarnom svijetu i u direktnom kontaktu, pretjerano su izloženi sadržajima koji iskrivljuju vrijednosni sustav, skloni prikazivati se u najboljem svijetlu (npr. najljepše slike) ili se pak nekritično izložiti objavama zbog kojih kasnije mogu biti negativno izloženi, osramoćeni, ismijani. Zabilježena su samoubojstva, posebice djevojaka, nakon što su na razne načine ismijane i/ili osramoćene od strane vršnjaka putem društvenih mreža.

Hypernetworking je prekomjerno provođenje vremena na Internetu općenito odnosno pretraživanje Interneta. To radi 11.5% učenika. U tu skupinu spada i prekomjerno korištenje društvenih mreža poput Facebooka, Instagrama i drugih. Društvene mreže daju samo privid socijalne povezanosti, a kao posljedica socijalne usporedbe s drugim korisnicima Facebooka, osoba može razviti i tzv. Facebook depresiju. Rezultati istraživanja ukazuju da više od 3 sata dnevno provedenih na Internetu tijekom školskog tjedna može dovesti do veće učestalosti depresije, veće učestalosti zlouporabe droga, slabog spavanja, stresa, loših rezultata u školi pa čak i suicida.

Dr. Burcar objašnjava i načine kako prekomjerna upotreba tehnologije djeluje na mozak preko dopaminskog puta nagrade. Ovisnost o tehnologiji na taj način je psihološki jednaka ovisnosti o drogama zbog čega se često koriste izrazi poput elektronski kokain, elektronski heroin ili digitalna farmakeia. Igranje igara, pisanje poruka i pretraživanje interneta stvaraju osjećaj ugode. Što više ugode dobijemo, više ugode tražimo te to postaje začarani krug koji vodi u ovisnost. Također, kod igranja igara, posebice onih s nasilnim sadržajima, osoba je stalno u fight (bori se) ili flight (bježi) stanju odnosno stanju intenzivne napetosti, stresa, povećanog ritma srca i povišenog krvnog tlaka. Efekt toga je konstantno lučenje kortizola, hormona stresa, koji suprimira imunološki sustav što dovodi do negativnih posljedica za organizam. Također, prekomjerna upotreba tehnologije negativno djeluje na prefrontalni korteks, dio mozga gdje se nalaze izvršne funkcije koje usmjeravaju i organiziraju naše ponašanje poput samokontrole, samokritičnosti, kontrole emocija, inhibiciju agresije, planiranja, rješavanja problema i donošenja odluka.

Dr. Burcar, nadalje, navodi kako je presudna uloga roditelja u razvijanju navika korištenja medija i tehnologije. Daje smjernice kako prepoznati simptome ovisničkog ponašanja kod vlastite djece te što činiti u tom slučaju. Roditeljima savjetuje da kod svog djeteta opažaju:

  • Ostaje li budno sve duže i duže boraveći na računalu?
  • Postaje li anksiozno ili agresivno kada ostane bez ?
  • Odražava li se tehnologija na uspjeh u školi?
  • Ima li poteškoća s izbacivanjem digitalnih slika iz glave?
  • Mašta li o virtualnim slikama?
  • Krije li uređaje ili se sakriva koristeći ih?
  • Ima li poteškoće s kontrolom emocija?
  • Čini li se apatično ili se lako dosađuje?
  • Čini li se da je preumorno, a u isto vrijeme uzbuđeno?
  • Žale li se učitelji da spava u školi?

Ukoliko roditelji posumnjaju na ovisnost o tehnologiji kod svog djeteta, potrebno je učiniti detoksikaciju digitalnog, tj. odvikavanje od tehnologije koja odvija se postepeno i nije nimalo jednostavna. Najprije se korištenje tehnologije smanjuje s, primjerice, 5 sati dnevno postepeno na 1 sat dnevno u 1. tjednu, a zatim bi dijete trebalo minimalno 4 tjedna biti u potpunoj apstinenciji od ekrana uz nadomjestak zdravih aktivnosti.

Stoga, dr. Burcar ističe kako djeci treba ograničiti vrijeme provedeno pred ekranima, uspostaviti kontrolu nad načinima korištenja odnosno znati procijeniti koji su korisni sadržaji za dijete te i dijete učiti o izboru sadržaja. Isto tako, navodi kako je izuzetno važno da roditelji i odgajatelji potiču socijalnu interakciju i povezivanje djeteta s drugom djecom, odlazak u prirodu, da djecu puste i potiču djecu da se igraju i istražuju te da razviju zdrave životne navike i zdravu komunikaciju.

Zdravi grad Poreč

Galerija slika uz članak

Print Friendly, PDF & Email
Advent 2019 S
Galerija S