Svečanom sjednicom Skupštine Istarske županije, u srijedu, 27. ožujka je u Istarskoj sabornici u Poreču, obilježen Dan Istarskog statuta – Giornata dello Statuto Istriano. Brojnim uzvanicima su se, tom prilikom, obratili predsjednica Skupštine Istarske županije Sandra Ćakić Kuhar, primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, istarski župan Boris Miletić i  predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.

„Kada govorimo o istarskom Statutu trideset godina unatrag, mislim da je potrebno uzeti u obzir kontekst vremena koji je tada bio u Hrvatskoj, odnosno ratno razdoblje, situaciju sa zaposlenošću, gospodarstvom i jednu dozu nesigurnosti u našoj zemlji.  S druge strane, unutar Europe je bila velika stabilnost i sigurnost. Kontekst vremena je danas poprilično različit. U našoj županiji možemo svjedočiti sigurnosti i stabilnosti, međutim na tlu Europe i šire, nesigurnost je naprosto globalna. Taj Statut koji je zamišljen i usvojen `94, a nakon političke bitke potvrđen i izglasan 2001., dakle nakon sedam godina, u svojoj osnovi ima iste vrijednosti, koje su univerzalne i koje dan danas vrijede“, rekao je uvodno istarski župan Boris Miletić.

„Istra je danas najrazvijenija hrvatska regija, međutim svaka medalja ima dvije strane. Trošak života na Jadranu je puno veći nego u ostatku zemlje, a najviše pate umirovljenici koji sa svojim mirovinama moraju moći živjeti. Sličan slučaj je i sa zaposlenicima određenih javnih službi, kazao je Miletić, koji je značajan dio svog obraćanja posvetio područjima koja definiraju budućnost i izazovima kojima će se morati posvetiti veća pozornost u narednom razdoblju. 

  

„Ta područja su demografija, očuvanje prostora i gospodarstvo, s naglaskom na infrastrukturom. Kad govorimo o demografiji, držim da smo u našoj županiji poprilično stabilni, međutim činjenica je da nam u tome najviše pomažu migracije, jer, poput većine zemalja na Starom kontinentu, imamo negativan prirodni prirast. U vrijeme donošenja Statuta goruća pitanja bila su kako zaposliti ljude i osigurati nova radna mjesta, dok je danas situacija dijametralno suprotna. Samo lani u Istri je izdano 34 tisuće radnih dozvola za strane državljane, jer među domicilnim stanovništvom nije bilo kapaciteta za popunjavanje tih radnih mjesta. Osim ljudi, najvrjedniji resurs je prostor i njega treba očuvati, ali ono čemu danas svjedočimo je da je taj prostor napadnut, s jedne strane prekomjernom izgradnjom, a s druge bespravnom izgradnjom izvan građevinskog područja, pa čak i u zaštićenim područjima. Za to, reći ću, odgovornost nosimo svi, u većoj mjeri država, ali odgovornost je i na lokalnoj i regionalnoj razini, jer mi smo ti koji donosimo prostorne planove i definiramo koliko nam je stambenog područja neophodno, a znamo da nam broj stanovnika u toj mjeri ne raste“, rekao je, između ostalog,  župan Miletić.

U svome govoru, predsjednik Milanović se prisjetio svog prvog susreta s dvojezičnom Istrom, u devetoj godini života kada je na ulasku u Rovinj vidio dvojezični natpis, što mu je tada, u siječnju 1976. godine bilo neobično. 

„Istra je regija u kojoj se živi lijepo i sigurno, ali slušajući župana, genijalna mi je transformacija od globalista i baštinika univerzalnih vrijednosti, da bi na kraju postao ono što svaki čovjek mora biti, domobran. Sve što je govorio, ticalo se Istre, njezinih prava i njezinog položaja, kao što kada ja govorim o Hrvatskoj, gledam prije svega Hrvatsku. Način na koji se Istra bori za svoje interese, u tome je ostala svoja

“1994. godine smo Statutom Istarske županije istaknuli našu volju, da kao građanke i građani živimo u toleranciji i slozi, bez obzira kojim jezikom govorimo, koje smo vjere ili nacije. Iskazali smo svoje jasno opredjeljenje za vrijednost i demokraciju antifašizma te poštivanja temeljnih ljudskih prava kao i mogućnosti da se autohtona talijanska nacionalna zajednica ravnopravno služi svojim materinjim jezikom”, poručila je predsjednica Skupštine Istarske županije Sandra Ćakić Kuhar.

“Istarski je statut temeljni dokument za priznavanje autohtone talijanske zajednice, doprinosa koji je ona dala i još uvijek daje posebnom i specifičnom identitetu ove županije. Ključan je za priznavanje talijanskog jezika na ovim prostorima, a talijanski je materinski jezi – ali i drugi jezik te prisni govor – za mnoge Istrijane. Međutim, naš je Statut mnogo više od toga: on promiče najviše demokratske vrijednosti, ozakonjuje povijesni i kulturološki put koji nas je doveo do onoga što danas jesmo. Citirat ću upravo Statut: “ISTRA, višeetnička, višekulturna i višejezična zajednica u kojoj se priznaje i štiti slobodno izjašnjavanje građana i čuva dostojanstvo pojedinca”. Statut Istarske županije, danas kao i prije 30 godina, mora biti na ponos svih Istrijana, bili oni manjina ili većina”, rekla je zamjenica župana Jessica Acquavita.

Župan susjedne Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina izrazio je zadovoljstvo što se nalazi na svečanosti, te je kazao kako je često u Istri. 

„Čuli smo svečanu pjesmu Istarske županije, koja je prekasna i posebno mi je drago da je u njoj i dio naše Primorsko-goranske županije, a što je i normalno jer dio identiteta Istre pripada u ta dva otoka i naravno Liburniji i Kastvu koji je bio sjedište borbe za jezik Istrijana, za našu Hrvatsku i za regionalni identitet Istre. Čestitam vam na tome. A što reći? Zajedno smo uvijek bili na braniku borbe za decentralizaciju, za posebnosti, izražavanje ljudskih prava i sloboda i po tome smo, rekao, bih, uvažavani od svih drugih i drugačijih. Po tome smo malo drugačiji od nekih drugih dijelova Hrvatske, a o čemu svjedoči i politička različitost“, poručio je župan Komadina. 

U glazbenom djelu programa nastupili su Kulturno-umjetničko društvo „Lino Mariani“, pod vodstvom dirigenta Ronalda Brausa i uz pratnju na klaviru prof. Sandra Vešligaja, te harmonikaši Umjetničke škole Poreč, David Pršurić, Lucia Janko, Erik Petrović i Arian Matić. 

Istarska županija