U Hrvatskoj nepovjerenje u e-kupnju među najizraženijim u EU
Najnoviji podaci ankete Eurostata o korištenju informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT) u domaćinstvima i od pojedinca među ostalim ukazuju i na razinu povjerenja korisnika Interneta koji kupuju na webu, odnosno koriste online dućane. Nepovjerenje zna biti toliko da korisnici odustaju od takvog načina kupnje. [ , Mreža]
Jedan od razloga zbog kojih pojedinci nisu kupovali ili naručivali robu ili usluge putem Interneta u 12 mjeseci prije istraživanja bili su zabrinutosti za sigurnost plaćanja ili privatnost, poput lažne uporabe podataka o platnim karticama.
Pitanja sigurnosti plaćanja ili privatnosti spriječila su 6 posto pojedinaca u dobi od 16 do 74 godine da kupuju ili naručuju putem Interneta u 2019. godini, 1 posto manje nego u 2017. godini (7 posto) i 5 posto manje nego u 2009. godini (11 posto).
Sama sigurnost plaćanja druga je najčešća prepreka online kupovine 2019. godine. Ostale prepreke poput nedostatka vještina, povjerenja u primanje ili vraćanje robe, nemogućnost plaćanja karticom ili poteškoća s isporukom obeshrabrilo je manje od 5 posto pojedinaca u EU od online kupovine.
U državama članicama EU udio ljudi koji su sigurnost osiguranja plaćanja smatrali variranjem u 2019. godini uvelike se razlikovao – od 1 posto pojedinaca u Estoniji do 23 posto u Portugalu. Stopa nepovjerenja u online kupovinu je ispod 10 posto za sve države članice EU osim njih pet (Portugal, Španjolska, Mađarska, Finska i Cipar). U Hrvatskoj, u kojoj je nepovjerenje prema online kupnji šesto najlošije u EU, taj postotak je 10 posto što je dvostruko više od prosjeka Unije.