NEWS
Advent 24 S
Pevex S

Tribina porečkog SDP-a : " Prometna sigurnost "

21.03.2008. 00:00; ; Početna / Novosti / Svakodnevnica / Tribina porečkog SDP-a : " Prometna sigurnost "
34142.jpg

Moderatorica tribine je bila profesorica Maja Ružić Baf koja je u uvodu prezentirala pokazatelje o prometnim nesrećama i posljedicama u Istarskoj županiji za 2006. i 2007. godinu, a iz kojih je vidljivo da broj nezgoda raste za 1,5 %, broj povrijeđenih za 8, 1 % i broj poginulih za 16, 1 %.

Uvodničar je bio i magistar Dino Ružić koji je rekao da Hrvatska ima Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje 2006-2010. godina, kojim je predviđeno da broj poginulih u prometu opada svake godine u prosjeku za 34 osobe, kako bi broj poginulih u 2010. godini bio samo 440, što bi bilo smanjenje za 30 % u odnosu na početnu 2006. godinu. No, u 2007. godini broj poginulih je dostigao brojku od 620, što je za 110 poginulih osoba više od željenog cilja. U programu je planirano smanjiti i broj prekoračenja dozvoljene brzine kretanja, a registrirano je 10 % više prekrašaja prekoračenja brzine. Povećan je i broj kazni za nekorištenje sigurnosnih pojaseva i nenošenja zaštitne kacige na motorkotačima. Samo kaznena politika nije doprinjela smanjenju prekršaja i nezgoda, tako da nisu ostvareni zacrtani ciljevi. Predviđene su preventivne i represivne mjere, no još nismo vidjeli te Programe. Na sanaciji opasnih mjesta se radilo za njih 39, neka su sanirana, za neka je izrađena projekta dokumentacija, za neka još nije ugovorena ni izrada projekata. To je rezultiralo sa 14 manje stradalih osoba, što je premalo u odnosu na plan. Vlada RH je za nositelja Nacionalnog programa imenovala MUP RH, no ja mislim da je to trebalo spustiti na županijsku razinu.
Zatim je gost tribine magistar Nebojša Doder iz Državne uprave za ceste Norveške, iz Odjela za planiranje, prezentirao "Novi pristup radu na poboljšanju prometne sigurnosti na cestama".
" Norveška se 35 godina sustavno bavi sigrunošću na cestama i analize su pokazale da je baza uzroka nesreća u latentnim opasnostima ( sustav i organizacija prometa ), zatim lokalne okolnosti ( sredstva prometa i okolina ), te tek onda ljudska pogreška ( čovjek ). Prometnu sigurnost čini trokut : cesta, vozilo, okolina, pa propisi, kontrola, sankcije i onda – učesnici u prometu. Kada se misli na propise obično se misli na pooštravanje zakona ( kazni ), a primjer za to je i 0 promila alkohola u krvi. No, poboljšanje je samo kratkoročno, a svi ostali elementi zaslužni su za daljnji rast broja nesreća. Zato predlažemo sljedeće pristupe:
– donošenje potrebnih političkih odluka za poboljšanje sigurnosti na cestama;
– određivanje nositelja odgovornosti za pojedine oblasti na sve 3 razine uprave, te definiranje njihovog mandata i zaduženja;
– osnivanje županijskih i lokalnih savjeta / odbora za prometnu sigurnost koji će organizirati rad na svom području ;
– usvajanje zakonske obveze izrade, praćenja i revizije županijskih i lokalnih planova prometne sigurnosti;
– osnivanje ili imenovanje organizacije koja bi se bavila: pomaganjem u organizaciji i koordinaciji rada na svim razinama, organizacijom pedagoških, marketinških aktivnosti;
– uspostavljanje nacionalnog registra prometnih nezgoda prilagođenog kriterijima i potrebama svih učesika u procesu, a ne samo policije;
– reviziju važećeg " Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje 2006-2010. godine" u skladu s novousvojenim načelima.
Norveška je po broju stanovnika slična Hrvatskoj, 4,2 milijuna , no broj prometnih nesreća je 2 do 3 puta manji. Od 70-desetih godina 20. stoljeća u Norveškoj je promet povećan 3 puta, a broj poginulih je prepolovljen. Kada se raspravljalo o viziji sigurnosti u prometu, pokušavalo se utvrditi koji je to postotak "moralno prihvatljiv", da bi se na kraju zaključilo da je to : 0 – poginulih i 0 – trajno povrijeđenih u cestovnom prometu. Institut u Oslu je izračunao da 1 prometna nezgoda nanosi fruštvu štetu u iznosu od 18 milijuna kruna, a svaki povrijeđeni, 2 milijuna kruna".
U raspravi je sudjelovao Lino Dobrila, koji je rekao da u Istri cestovni promet zadovoljava unutarnje potrebe stanovnika, no veliki su tehnički nedostaci. U Istri je registrirano 120.000 vozila ( 94.000 osobnih automobila ). U sezoni je veliki pritisak vozila turista, u 2007. godini 2 milijuna dolazaka. U 2007. godini Istarski ipsilon je imao 11.000 putnika, povećanje na vijaduktu Mirna je bilo 20 %, a u tunelu Učka povećanje je 16 % – kroz tunel je prošlo 3 milijuna vozila. Znači potrebno je rasterećenje prometnica i potreba je nadograditi Ipsilon. Predložili smo i da se 200 kilometara županijskih cesta razvrsta u državne ceste. Na Ipsilonu se dogodilo samo 3 % od svih nezgoda u Istri. Đani Levak je rekao da je novac za održavanje županijskih cesta tek 30 % posto od potrebnih za propisani standard održavanja. Fokus bi trebao biti na usvajanju osnovnih dokumenata i provedbu istih.
Iz rasprave izdvajamo i prijedloge da se na frekventna mjesta postavi video nadzor. Iznijet je i podatak da je u 2007. godini bilo 5.003 prometne nesreće mopedista, što je za12,2 % više nego 2006. godine, a u njima je poginulo 116 osoba.

R.V. Aleksić

Galerija slika uz članak