NEWS
VALFRESCO sredina

Svjetski dan mentalnog zdravlja 10. listopada 2022. pod sloganom “Učinite mentalno zdravlje za sve globalnim prioritetom”

09.10.2022. 23:23; ; Početna / Lifestyle / Zdravlje / Svjetski dan mentalnog zdravlja 10. listopada 2022. pod sloganom “Učinite mentalno zdravlje za sve globalnim prioritetom”
svjetski-dan-mentalnog-zdravlja_590

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine 10. listopada s ciljem podizanja svijesti o mentalnom zdravlju diljem svijeta. Svjetska federacija za mentalno zdravlje (WFMH) u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO) od 1992. godine svake godine organizira globalnu kampanju. U Ujedinjenim narodima se svake godine tijekom mjeseca listopada organiziraju događaji i aktivnosti kako bi se promovirala važnost mentalnog zdravlja i dobrobiti.

Svjetska zdravstvena organizacije definira zdravlje kao ”stanje potpunog tjelesnog, mentalnog i društvenog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti ili slabosti, odnosno stanje blagostanja u kojem pojedinac ostvaruje vlastite sposobnosti, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodonosno te je sposoban dati svoj doprinos zajednici” (WHO, 2001). Treba stoga još jednom napomenuti da nema zdravlja bez mentalnog zdravlja i psihičke dobrobiti pojedinca i društva.

Zdravi grad Poreč kao dio projekta Zdravih gradova Svjetske zdravstvene organizacije usmjeren je zdravlju koje je dostupno svima, a glavna djelatnost ove ustanove jest psihosocijalna podrška i unapređenje mentalnog zdravlja.

Ovogodišnja tema Svjetskog dana mentalnog zdravlja je “Učiniti mentalno zdravlje za sve globalnim prioritetom”. Svijet se suočava s posljedicama pandemije koronavirusa, ratova, raseljavanja i klimatskih izvanrednih situacija, a sve to utječe na mentalno zdravlje i dobrobit građana. Na globalnoj razini primjećujemo porast stope suicidalnosti, a osobe s poteškoćama mentalnog zdravlja i njihove obitelji nastavljaju upozoravati da njihovo mentalno zdravlje nije uvijek u prvom planu vlada, onih koji financiraju zdravstvene usluge i tvorci su zdravstvenih politika, pa čak ni društva u cjelini. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da stigma i diskriminacija osoba s poteškoćama mentalnog zdravlja i dalje predstavljaju prepreku društvenoj uključenosti i pristupu pravoj skrbi i upravo se zbog toga u sklopu dana mentalnog zdravlja želi usmjeriti pažnja na to da mentalno zdravlje mora biti naš prioritet.

U ovim kriznim vremenima pod najvećim su rizikom za razvoj poteškoća mentalnog zdravlja i obolijevanje od psihičkih bolesti najvulnerabilnije skupine građana – teško bolesni, osobe s invaliditetom, djeca i mladi, osobe starije životne dobi. 

Rezultati istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije upozoravaju da je pandemija u značajnoj mjeri utjecala na mentalno zdravlje građana

Svjetska zdravstvena organizacija je u ljeto 2021., otprilike godinu dana nakon početka pandemije COVID-19, provela istraživanje unutar organizacija UN-a diljem svijeta u kojem je ispitan učinak pandemije na zdravlje, dobrobit i sigurnost osoblja (The 2021 UN-Wide Health Survey).

Ciljevi ankete bili su sljedeći:

  • Osmišljavanje strategija za zdravlje i sigurnost unutar organizacija;
  • Provođenje politika i mjera usmjerenih ka poboljšanju zdravlja i sigurnosti osoblja, smanjenju troškova zdravstvene skrbi i izostanaka s posla;
  • Implementacija UN-ove Strategije mentalnog zdravlja u organizacije;
  • Ulaganje u preventivne programe kako bi olakšali oporavak osoblja nakon pandemije;
  • Osiguravanje odgovarajućih resursa za fizičko i mentalno zdravlje osoblja;
  • Poboljšanje radnog okruženja organizacija nakon ponovnog otvaranja odnosno u postpandemijsko vrijeme.

Anketa je obuhvatila različita područja zdravlja između ostalog velik dio pitanja odnosio se na područje mentalnog zdravlja i dobrobiti. Što se tiče općeg zdravlja, 11% ispitanika opisalo je svoje trenutno sveukupno mentalno zdravlje kao loše ili vrlo loše, u usporedbi s 9% koji su opisali svoje trenutno sveukupno fizičko zdravlje kao loše ili vrlo loše (drugim riječima, rezultati su slični). Ispitanici su također zamoljeni da opišu trenutno stanje mentalnog zdravlja i tjelesnog zdravlja u usporedbi sa stanjem prije pandemije COVID-19: 45% je odgovorilo negativno u pogledu mentalnog zdravlja, dok je 38% odgovorilo negativno u pogledu tjelesnog zdravlja. Ovi nalazi pokazuju da je pandemija u značajnoj mjeri utjecala na naše zdravlje te da je mentalno zdravlje bilo pogođeno u većoj mjeri nego fizičko zdravlje. Rezultati istraživanja su također pokazali da je stres imao veliki utjecaj na zdravlje ispitanika u posljednjih godinu dana – gotovo trećina ispitane populacije (27%) je izjavila da su bili pod stresom i da je stres imao značajne negativne posljedice za njihovo zdravlje.

Poboljšanje mentalnog zdravlja i zdravlja općenito u postpandemijsko vrijeme moguće uz veća ulaganja i ciljane intervencije

SZO ističe da je sve više dokaza da je prevencija mentalnih bolesti moguća korištenjem općih i ciljanih intervencija koje se temelje na dokazima, da to može u značajnoj mjeri poboljšati ishode za pojedince koji se bore s poteškoćama mentalnog zdravlja i životnim izazovima te da svi možemo igrati svoju ulogu u povećanju svijesti o djelotvornosti preventivnih intervencija na mentalno zdravlje. Potiče sve nas, prije svega stručnjake, ali i sve pojedince na promicanje politika socijalne uključenosti, potporu i izravna ulaganja usmjerena ka ranjivim skupinama stanovništva te ulaganja u zajednice i mlade u svrhu smanjenja ovisnosti, kriminala i povećanje dobrobiti. Moramo podržati intervencije za dobrobit tijekom cijelog života od trudnoće, rođenja, ranog djetinjstva, rane tinejdžerske dobi, odrasle dobi pa do starije životne dobi – moramo poboljšati društvene determinante zdravlja i pozabaviti se stigmom i diskriminacijom mentalnog zdravlja. To su ujedno i ciljevi Plana održivog razvoja do 2030. usvojeni na 70. zasjedanju Opće skupštine UN-a 2015. Pandemija COVID-a 19 pokazala je da mnogi zdravstveni sustavi loše funkcioniraju te da je potrebno usmjeriti značajna ulaganja u zdravstvo općenito. Ova pandemija je pokazala da mnogi zdravstveni sustavi nisu pripremljeni za suočavanje s izazovima tjelesnog i mentalnog zdravlja s kojima se suočava njihovo stanovništvo, da poslodavci nisu spremni, da kultura naših radnih mjesta treba više podupirati mentalno zdravlje i dobrobit radne snage, da poslodavci trebaju biti bolje pripremljeni poduprijeti dobrobit mentalnog zdravlja svojih radnika.

Zdravi grad Poreč pionir i glavni pokretač socijalnih politika usmjerenih na dobrobit pojedinaca i društva

Zdravi grad Poreč je od samih početaka 90-ih godina prošloga stoljeća kao projekt Zdravih gradova Svjetske zdravstvene organizacije usmjeren upravo na osvještavanje važnosti mentalnog zdravlja i zdravlja općenito te prevenciju mentalnih poteškoća kroz prepoznavanje rizičnih faktora, educiranje građana i stručnjaka, rad u vrtićima i školama. Kroz brojne programe, upravo kako i SZO ističe, od najranije dobi, programi Zdravog grada su ciljani i usmjereni na specifične skupine: od pripreme trudnica i budućih očeva na porod, kroz savjetovanje roditelja te rad s djecom i adolescentima, do programa za odrasle Debljina – bolest ili izbor usmjerenog na gubitak tjelesne težine i usvajanje zdravih životnih navika te Terapijske zajednice za vanbolničko liječenje ovisnosti. Grad Poreč kao socijalno osjetljiv grad osigurava nadstandarde u zaštiti mentalnog zdravlja i očuvanje blagostanja za svoje građane kroz skup intervencija i mjera te kroz suradnju  mnogih ustanova i udruga civilnog društva kojima je u cilju briga o građanima svih dobi i potreba, posebice onih najosjetljivijih.

Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja! Briga o mentalnom zdravlju jest ulaganje u bolju, kvalitetniju i sretniju budućnost. Neka mentalno zdravlje bude naš prioritet!

 

 

Dajana Miloš,

psihologinja i muzikoterapeutkinja

Zdravog grada Poreč

Print Friendly, PDF & Email
Ljekarna