NEWS
SPORTduo – s2

Svjetska banka nas osudila na propast

29.08.2009. 00:00; ; Početna / Gospodarstvo / Svjetska banka nas osudila na propast
7550342007_42.jpg

Za hrvatsku obitelj s pet članova u kojoj su oba roditelja slabo obrazovana i nezaposlena bolje je živjeti od socijalne naknade nego raditi!

Podaci potvrđuju da, ako otac prima naknadu za nezaposlenost od 1200 kuna, majka onu 400 kuna za uzdržavanje, oboje dječje doplatke od 274 kune po djetetu i 1663 kune za treće dijete u obitelji, te ako uz to ´na crno´ zarade tisuću do 1420 kuna, njihova ukupna zarada može iznositi 6506 kuna!

Razlog je to zbog kojeg se mnogima ne isplati raditi, ali i Svjetskoj banci da Hrvatskoj "natrlja nos".

Prema podacima Svjetske banke, Lijepa naša ima sustav koji ne potiče ljude da sudjeluju na tržištu rada.

Stopa zaposlenosti radne snage u dobi od 15 do 64 godine u Hrvatskoj iznosi tek 57,1 posto, dok u mnogim zemljama EU prelazi 70 posto. Posljedica toga je znatno sporiji ekonomski rast nego što bi mogao biti.

Ako bi Hrvatska uspjela dovesti stopu zaposlenosti na razinu ciljeva EU iz Lisabona od 70 posto, Svjetska banka procjenjuje da bi do 2025. mogla povećati razinu svog dohotka za 15,7 posto. Do 2040., pak, bolja iskorištenost radne snage zemlji bi donijela 22,9 posto veći dohodak.

Mirovinski sustav u Hrvatskoj i ranije je poticao rano povlačenje radne snage ili prijevremeno umirovljenje, a od prošle godine to je još izraženije, jer se za 9 posto smanjila razlika između redovne i prijeveremene mirovine, piše Jutarnji list.

Kažnjavanje ranijeg umirovljenja postalo je zanemarivo, pa Hrvatska mora pod hitno provesti reformu načina dodjele socijalne skrbi i mirovinskog sustava ukoliko želi povećati ponudu radnika na tržištu rada.

Postoji, kako se navodi u studiji Svjetske banke, veliki jaz između vještina koje se nude na tržištu i potreba gospodarstva.

Svjetska banka navodi kako Hrvatska ima veliku potražnju za stručnjacima, tehničarima i kvalificiranim radnicima, i ujedno višak činovnika, trgovaca i radnika u elementarnim zanimanjima. Premalo je, pak, inženjera, poslovnih i zdravstvenih stručnjaka, a istodobno previše pravnih stručnjaka, umjetnika, stručnjaka za društvene znanosti, nastavnika, učitelja i profesora.

Više link: http://www.net.hr
Print Friendly, PDF & Email