Prezentacija pripremnih aktivnosti nužnih za nominaciju projekata izgradnje kanalizacijske mreže Poreštine prema Svjetskoj banci i EU-fondovima bila je glavna tema zajedničke sjednice vijeća Grada Poreča i općina Funtane, Tara-Vabrige i Vrsara.
– Ulaskom u Europsku uniju ovo će područje biti određeno kao vrlo osjetljivo i trebat će puno raditi ne bi li se riješili sustavi odvodnje otpadnih voda te osigurala zaštita akvatorija. Zato je bitno upoznati se s funkcioniranjem bankarskog sustava i novim elementima u kandidaturi za dobivanje sredstava, rekao je Rodoljub Kosić, direktor porečkog komunalca Usluge, zaduženog za vođenje projekta. Podsjetio je da je prije četiri godine Grad Poreč financirao izradu zajedničke koncepcije odvodnje otpadnih voda, uz stručnu potporu Hrvatskih voda, koju su kasnije prihvatili i predstavnici jedinica lokalne samouprave.
Po pitanju izgradnje pročistača načelni su stavovi lokalnih samouprava Poreštine da se projekt uređaja Materada nominira pri Svjetskoj banci, a uređaja Lanterna, Debeli rt i Petalon pri EU-fondovima. Investicijska vrijednost uređaja Materada procjenjuje se na 65 milijuna kuna, od čega bi udio GEF (Globalnog fonda za okoliš) darovnice bio 20 posto ili 13 milijuna kuna, dok ostatak troškova preuzimaju Hrvatske vode (13,5 milijuna kuna), Ministarstvo regionalnog razvoja (oko 11 milijuna) i lokalna samouprava (27,5 milijuna). Kroz EU-fondove se 70 posto investicije financira iz nepovratnih sredstva, a o ostatku jedinice lokalne samouprave pregovaraju s Hrvatskim vodama. Kosić je dodao da je projekt koji će se nominirati pri Svjetskoj banci već usuglašen između Hrvatskih voda i jedinica lokalne samouprave, a rok za predaju je kraj travnja. Za projekte prema EU-fondovima izrađena su idejna rješenja, a idejni projekti moraju biti gotovi do kraja svibnja.
– Kada se izrade kvalitetne i usporedive analize općine će donijeti konačnu odluku o lokaciji uređaja i odabrati najprimjereniju tehnologiju pročišćavanja. Sugeriram im da definiraju konačni obuhvat kroz fazni pristup u realizaciji cjelokupnih programa, ne bi li uređaji s minimainim intervencijama mogli funkcionirati na postojećim sustavima, zaključio je Kosić.
Vijećnici su nakon izlaganja ponajviše tražili podrobnija objašnjenja o načinima financiranja, zadanim rokovima i mogućim posljedicama ako se općine i Grad ne dogovore o načinu financiranja projekta.

V. HABEREITER, Glas Istre