Berba maslina u Istri samo što nije počela, a uz uobičajena pitanja o količini uroda, randmanima i kvaliteti ulja, ove bi godine posebno važno moglo biti pitanje koliko proizvođača uopće stoji kilogram proizvedenog ploda. Nakon izrazito sušnog ljeta, upravo bi prinos mogao snažno utjecati na cijenu koštanja maslina, a time i na cijene koje će se tijekom berbe formirati na tržištu.

Koliko stvarno košta proizvodnja kilograma maslina i koliko u toj računici vrijedi rad maslinara izračunala je dr. sc. Ana Čehić s Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču u sklopu projekta InOli. Napravljena je modelna usporedba dvaju maslinika površine jednog hektara u uvjetima zapadne Istre, jednog bez navodnjavanja i drugog s automatiziranim sustavom kap na kap. Računica pokazuje da cijena koštanja kilograma maslina uoči ovogodišnje berbe može iznositi od oko 66 centi do više od jednog eura, ponajprije ovisno o ostvarenom prinosu.

U kalkulaciji se polazi od maslinika s 250 stabala u punom rodu, uzgojenih u polikoničnoj vazi i sa zatravljenim međurednim prostorom. U oba slučaja primjenjuje se ista osnovna tehnologija proizvodnje. Rezidba se obavlja akumulatorskim škarama i pilom, za što je računato oko deset minuta po stablu ili ukupno 41,7 sati rada po hektaru. Malčiranje se obavlja tri puta godišnje, kao i održavanje prostora ispod krošnje, a u troškove su uključeni gnojidba, folijarna prihrana, zaštita, korištenje traktora i atomizera te berba vučenim traktorskim tresačem uz mreže i tri radnika.

Posebno je zanimljivo da je u računicu uključen i vlastiti rad maslinara, koji proizvođači često uopće ne računaju kao trošak. Vrijednost radnog sata postavljena je na 12 eura.

„Trošak vlastitog rada proizvođači često ne uključuju u izračun troškova proizvodnje, osobito kada većinu radnih operacija obavljaju sami ili uz pomoć članova obitelji. Međutim, rad ima svoju ekonomsku vrijednost i predstavlja važnu stavku ukupnih troškova proizvodnje. Njegovim izostavljanjem može se značajno podcijeniti stvarna cijena koštanja proizvoda“, navodi Čehić u analizi.

Berba najveći pojedinačni trošak

Kada se zbroje svi zahvati, razlika između navodnjavanog i nenavodnjavanog maslinika na prvi pogled nije mala. U modelu bez navodnjavanja ukupni godišnji trošak proizvodnje iznosi 3.764 eura po hektaru. Pretpostavljeni prinos je pet tona, odnosno prosječno 20 kilograma po stablu, pa cijena koštanja kilograma maslina iznosi približno 75 centi. Najveći pojedinačni trošak je berba, koja odnosi 1.244 eura po hektaru. Rezidba i usitnjavanje rezidbenih ostataka stoje 635 eura, održavanje tla 390 eura, gnojidba i folijarna prihrana 395 eura, zaštita 450 eura, dok je za ostale troškove i amortizaciju izračunato još 650 eura.

Kod maslinika s automatiziranim sustavom kap na kap godišnji račun raste na 4.967 eura po hektaru. Samo navodnjavanje stoji 877 eura, a u taj iznos uključeni su električna energija potrebna za crpku, održavanje crpke i hidrofora, filteri i ostali potrošni materijal, održavanje sustava kap na kap, amortizacija crpke, bunara, sustava i automatike te naknada vezana uz korištenje vode. No, ključ računice je u prinosu. Za navodnjavani maslinik pretpostavljen je urod od 7,5 tona po hektaru, odnosno 30 kilograma po stablu. Iako su ukupni troškovi veći, zbog većeg uroda kilogram maslina na kraju stoji manje, oko 66 centi.

Navodnjavanje tako u modelu povećava godišnji trošak za 1.203 eura po hektaru ili približno 32 posto, ali istodobno povećava pretpostavljeni prinos za 2,5 tona, odnosno 50 posto. Posljedica je smanjenje cijene koštanja kilograma ploda za oko devet centi ili približno 12 posto.

Što ako urod padne na tri tone?

Upravo tu ovogodišnja suša postaje presudna. Pet tona po hektaru u nenavodnjavanom masliniku nije stvarno izmjeren ovogodišnji prinos, nego pretpostavka korištena za ekonomsku simulaciju. Berba tek predstoji pa će se stvarne količine znati nakon njezina završetka. Međutim, zbog izraženog nedostatka vode tijekom ljeta moguće je da će u pojedinim maslinicima prinos biti i niži.

A svaki pad prinosa vrlo brzo mijenja ekonomsku računicu.

„Značajan dio troškova maslinika, poput rezidbe, održavanja tla, gnojidbe, zaštite, amortizacije mehanizacije i drugih zahvata, nastaje neovisno o konačno ostvarenoj količini ploda. Ako prinos zbog suše značajno padne, sličan godišnji trošak raspoređuje se na manju količinu proizvoda, čime cijena koštanja jednog kilograma maslina raste“, ističe Čehić.

Brojke vrlo jasno pokazuju koliko brzo. Ako bi nenavodnjavani maslinik umjesto pet tona dao 4,5 tona po hektaru, cijena koštanja kilograma maslina porasla bi na oko 82 centa. Uz četiri tone bila bi oko 93 centa, a kod prinosa od 3,5 tona već bi prešla euro i iznosila približno 1,06 eura. Ako bi urod pao na samo tri tone po hektaru, proizvodnja kilograma maslina stajala bi oko 1,23 eura. To je i jedan od razloga zbog kojih se navodnjavanje u izrazito sušnim godinama više ne može promatrati samo kao način povećanja uroda. Njegova ekonomska vrijednost može biti upravo u tome da spriječi velik pad prinosa i stabilizira cijenu proizvodnje.

„Maslina je dobro prilagođena mediteranskim uvjetima i relativno otporna na sušu, ali otpornost na vodni deficit ne znači da nedostatak vode nema proizvodne i ekonomske posljedice“, navodi Čehić. U godinama s dovoljno i dobro raspoređenih oborina razlike između navodnjavanih i nenavodnjavanih maslinika mogu biti relativno male, dok u sušnim godinama mogu postati znatno izraženije.

Kolika će onda biti cijena maslina?

Izračun cijene koštanja, naravno, nije isto što i tržišna cijena maslina koju će uljare ili drugi kupci ponuditi proizvođačima. Upravo će se ona tek formirati tijekom predstojeće berbe, a njezino je predviđanje otežano jer tržište ploda masline u Hrvatskoj nije transparentno poput tržišta maslinova ulja. Velik broj maslinara vlastiti plod prerađuje u ulje, dok se prodaja maslina često dogovara izravno između proizvođača i kupaca odnosno uljara. Na vrijednost ploda ove će jeseni utjecati ukupna količina uroda, zdravstveno stanje maslina, sorta, stupanj zrelosti, očekivani randman, kvaliteta ulja koje se iz ploda može dobiti te, konačno, odnos ponude i potražnje.

Računica Instituta ipak daje važnu polazišnu točku. Ako maslinar u nenavodnjavanom masliniku ostvari pet tona po hektaru, samo proizvodnja kilograma ploda prema ovom modelu stoji oko 75 centi. Ako zbog suše završi na tri tone, trošak raste na 1,23 eura. U taj iznos nije ukalkulirana zarada proizvođača, nego je riječ o trošku proizvodnje prema pretpostavkama korištenima u modelu.

Kolika će stvarna razlika između navodnjavanih i nenavodnjavanih nasada biti ove godine, znat će se nakon berbe.

InOli prati što se događa u stvarnim maslinicima

Izračun dr. sc. Ane Čehić nastao je u sklopu projekta „Klimatski održive prakse u maslinicima – dobrobit za maslinare i potrošače maslinova ulja“, koji provodi Operativna skupina InOli, odnosno „Istraživanjem do inovativnosti u maslinarstvu“. Korisnik projekta je Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču, a partneri su OPG Alfredo Cossetto, OPG Đanino Oklen, OPG San Rocco, OPG Vilma Brčić, Udruga Istramet i Studio Sonda. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027., kroz intervenciju 77.03. Potpora za EIP operativne skupine.

U sklopu projekta pratit će se stvarni prinosi navodnjavanih i nenavodnjavanih nasada, potrošnja vode i energije, troškovi proizvodnje, randmani te kvaliteta dobivenog ulja. Tek će ti podaci omogućiti precizniju procjenu koliko se navodnjavanje u stvarnim proizvodnim uvjetima ekonomski isplati te u kojoj mjeri može pomoći istarskim maslinarima da ublaže posljedice sve izraženijih klimatskih ekstrema.