NEWS
SPORTduo – s2

Sjedi, jedan: Istra, poluotok bez pomorskih veza

12.03.2009. 00:00; ; Početna / Gospodarstvo / Sjedi, jedan: Istra, poluotok bez pomorskih veza
941normal_ferry.jpg

Pripreme za predstojeću turističku sezonu bit će, kažu, obilježene borbom za svakog gosta, pri čemu je argument čijoj se snazi nadamo blizina i dostupnost destinacije. S druge strane, Slovenci su potencijalnim istarskim turistima postavili stanovitu financijsku prepreku u vidu vinjete za naplatu cestarine, za koju nema izgleda da se uskoro ukine. Poluotok je, kako kaže školska definicija, kopno s tri strane okruženo morem. Što je pri takvom stanju stvari logičnije nego turiste dovesti morem?

Međutim, unatoč logici, istarske su pomorske veze već i s najbližim točkama na hrvatskom dijelu Jadrana iznimno loše, o zemljama s kojima dijelimo Mediteran da i ne govorimo. Jedan od svakako apsurdnijih primjera je ideja koja ove godine obilježava desetu obljetnicu, a da se stvar nije ni milimetra približila realizaciji.

Istarska je županija, naime, 2. veljače 1999. osnovala tzv. Povjerenstvo za praćenje realizacije projekta međunarodne trajektne linije San Giorgio di Nogaro-Umag-Novigrad, u čiji su sastav ušli tadašnji župan Stevo Žufić, potom Josip Zidarić, i tada županijski pročelnik, Silvana Kostešić, dugogodišnja pročelnica za financije te Dušan Gortan, Marino Folo, Vlado Kraljević, tadašnji i donedavni gradonačelnik Umaga, Sergio Stojnić, tadašnji gradonačelnik Novigrada te ostali županijski dužnosnici Vladimir Banković, Marino Kocijančić i Bruno Nefat. Već 8. veljače u Puli je potpisan ugovor o osnivanju trgovačkog društva Istratrajekt, koje će organizirati trajektni prijevoz između talijanske luke San Giorgio di Nogaro i istarskih luka Umaga i Novigrada. Ugovor je potpisan u nazočnosti predstavnika Istarske županije, gradova Umaga i Novigrada i Konzorcija za industrijski razvoj područja Aussa Corno – Porto Nogaro i Udruženja IBEX iz Padove. Istarska županija u tvrtci ima udio od 10 posto, a ostali se vlasnici ne daju iščitati iz sudskog registra. Kako je tada rečeno, Istratrajekt će od danske brodarske tvrtke iznajmiti četiri velika trajekta koji će prevoziti deset tisuća vozila na dan.

– Tvrtka je na ledu, ne događa se ništa, rekao je na naš upit Sergio Stojnić, predsjednik Nadzornog odbora. Samu ideju hvali jer je morskom vezom talijanski turist iz San Giorgia di Nogara za ukupno 1 sat na Istarskom ipsilonu, jer je od Antenala do Ipsilona tek par kilometara vožnje. Tvrdi da je s ´istarske´ strane učinjeno sve – projekti i programi, ali su talijanski partneri podbacili, ne uspjevši osigurati gradnju pristaništa na svojoj strani. – Ta ideja nije odgovarala Trstu, kojem bi se smanjio lučki promet, ali i općenito, zbog smanjenja cestovnog prometa. Županija tu može učiniti jako malo, stvar je na državi, kaže Stojnić.

Najturističkija županija, međutim, nije u proteklih deset godina potakla državu da riješi ´stvar´, a lider županiji očito nisu pomogle ni dobre regionalne veze i europski imidž, kojim se vole hvaliti. Također, iako je tvrtka ´na ledu´ a brodovi ne prometuju, iz dostupne nam dokumentacije vidimo da je 2003. iz županijskog proračuna u nju uloženo 210.000 kuna s objašnjenjem ´za plaće i troškove – isplaćena sva planirana sredstva "Istratrajektu" d.o.o. u svrhu realizacije projekta trajektnog povezivanja Umaga sa talijanskom obalom. Uloženo je i 2004. godine, 153.364,40 kn, uz nešto skromniji opis troška – isplaćena sredstva prema zahtjevu. Za pretpostaviti je da su i ostali udjelničari uplatili novac shodno preostalom udjelu od 90 posto. Direktor tvrtke, bivši umaški gradonačelnik Vlado Kraljević, uobičajeno nam nije bio dostupan za daljnja pojašnjenja, posebice za pojašnjenje na što je utrošen novac poreznih obveznika, te kako je moguće istovremeno biti gradonačelnik i direktor tvrtke u kojoj Županija ima 10-postotni udio.

Ako nam je dopušteno primijetiti, izravna trajektna veza između Italije i Istre daleko bi više učinila za dovođenje turista u Istru nego nekoliko županijskih antirecesijskih mjera zajedno, koje, barem za sada, egzistiraju jedino kao marketinški slogan „Prvi smo u Hrvatskoj“. (MBM, Barkun)

Print Friendly, PDF & Email