Niti jedno drugo piće ne pruža tako ugodan, nezaboravan okus i miris u trenutku dok se pije i još 30 minuta nakon toga, kao što to čini dobar espresso, rekao je svojedobno Ernest Illy, gospodin koji je simbol dobrog i poznatog espressa, brenda kojeg je moguće konzumirati u svim dijelovima svijeta.

Espresso, macchiato, capuccino

Poznajemo više kava: espresso, macchiato, capuccino. Međutim, putujući različitim regijama Hrvatske i susjednim zemljama možemo primijetiti da kava mijenja svoj naziv. Primjerice, macchiato u Slavoniji naručuju kao “kavu s mlijekom”. Kako god je oslovili, ona je svugdje nezamjenjiv ritual. Tim povodom, kava je dobila svoj dan – 29. rujna kada se obilježava Svjetski dan kave. O toj čarobnoj mješavini svatko zna ponešto i svatko ima svoje mišljenje i navike. Zanimljivo je slušati stručnjake kad objašnjavaju da kratki espresso ili ristretto espresso ne sadrži kofein. Također je zanimljivo da se u Hrvatskoj i ostatku Europe ispija kava arabica.

Arabica je sorta kave koja zauzima ukupno 60 posto svjetske proizvodnje, ima 44 kromosoma, raste od 600 – 2.200 metara nadmorske visine i ima male cvjetove. Proces od kada procvate dok ne postaje plod traje od 7 do 9 mjeseci – ovisno o nadmorskoj visini. Preostali dio svjetske proizvodnje, 40 posto, zauzima sorta kave canephora ili robusta. Ona ima 22 kromosoma i raste na uzvisinama do 800 metara nadmorske visine.

Obrađivanje sirove kave vrši se prirodnim postupkom – sušenjem na suncu i pranjem. Rijetki obrađivači kave poznatih brendova kupuju sirovu kavu od proizvođača, većina kupuje na burzi kave. Strastveni zaljubljenici, vlasnici određenih brendova kupuju neposredno od proizvođača i tako garantiraju najbolju kvalitetu i birani proizvod.

Kava ima širok spektar raznolikosti aroma, od karamela, čokolade, cvjetne, voćne, orašaste, pržene i pikantne, koje u našim nepcima bude ukusne note do nepoželjne arome koje možemo opisati kao zagorjele, dimne, zemljane, travnate, užegle vlažne jute, slamnate ili nas podsjeća na pepeo. Takve arome nisu uvijek povezane s kvalitetom, već s načinom naše ishrane i okusa kave na koji smo navikli. Kava nema nutritivne vrijednosti odnosno ugljikohidrata, proteina ili slično, ali to nikako ne znači da nije bitna za naš organizam.

Ona se ističe po svojim stimulativnim učincima. Djeluje na živčani i kardiovaskularni sustav, potiče rad bubrega, budnosti, raspoloženja, motorike, sužavanja perifernih sudova, te pojačano izlučivanje tjelesnih tekućina. Kava ima također odličan efekt na cerebralne aktivnosti. Osvježava mozak tako da potiče korištenje prefrontalnog korteksa. Time djeluje na kreativno razmišljanje, rješavanje problema kao i odlučivanje.

Studenti vole kavu

Studenti je ispijaju u zanimljivim količinama: od prosječno tri do šest kava dnevno u razdoblju ispitnih rokova ili većih pritisaka. Istraživanja provedena u Italiji 2009. godine, dokazala su da kava utječe na sposobnost pamćenja, odnosno poboljšava kratkotrajnu, ili radnu memoriju kroz podizanje koncentracije. Što se tiče dugotrajne memorije nisu još objavljeni rezultati mnogobrojnih istraživanja, ali stručnjaci koji se bave tom problematikom sumnjaju da kava pozitivno utječe na dugoročnu memoriju. Zanimljivo je da sadrži antagonističku aktivnost naspram opioidnih receptora i, u suradnji sa stručnjacima, može biti saveznik u borbi protiv ovisnosti.

U mnogim pričama i legendama o kavi većinom se izostavlja njezin crni dio koji nije nimalo zanemariv, jer nije sve tako dobro i ružičasto. Plantaže kave pokrivaju 70 milijuna hektara Zemljine površine. Iako ukusna, ona nije neophodna za ishranu čovječanstva. Pesticidi, fungicidi i različiti otrovi direktno uništavaju i osiromašuju zemlju, vodu, rijeke i jezera u blizini plantaža. Bitno je biti svjestan da se nerijetko za održavanje plantaža iskorištava dječja radna snaga, gdje rade u katastrofalnim uvjetima. Mi imamo mogućnost birati, i ne konzumirati kavu takvih proizvođača. Dovoljno je malo “proguglati” i naići ćete na točnu informaciju.

Stephen Cherniske je znanstvenik koji je deset godina proučavao utjecaj kave na ljudski organizam. Istraživanje dokazuje da su kava i njezini sastojci krivi za niz bolesti, posebno u ispijanju većih količina. Osiromašuje organizam mineralima, vitaminima i kalcijem, može narušiti prirodni metabolički ritam. Konzumacija kave i kofeinskih proizvoda izbacuje se prilikom dijeta, nutricionističkih planova te u borbi protiv tumora. U principu, prirodni i neobrađeni sastojak kave nije toliko štetan koliko kemijski spojevi koji se koriste u njezinoj preradi kao pojačivači okusa i stabilizatori. Od znanstvenog rada nastala je i knjiga “Caffeina blues” u kojoj se mogu doznati činjenice koje potiču na razmišljanje i osviješteno konzumiranje tog laksativa koji se direktno ubraja u lake droge. Na nama je odluka – kakvu, kada i koliko ćemo uživati u šalici dobre kave koja ponegdje dostiže i cijenu od sto eura po šalici.

Caffenasti risotto alla carbonara

Sastojci za 2 osobe: 2 jušne žlice maslinovog ulja; pola dl vina malvazije, 50 g pancete ili kuhane šunke (slanine), 1 režnjić češnjaka, 150 g riže carnaroli.

Za goveđi temeljac (koliko pita riža): 2 jaja, 2 dl svježeg vrhnja, 2 g svježe mljevenog crnog papra, 15-20 g svježe ribanog sira ribanca parmigiano reggiano , 3 g najsitnije mljevene kave (prah od kave).

Priprema: U tavi na maslinovom ulju lagano pustiti češnjak da pusti aromu pa ga baciti, dodati pancetu i rižu te miješati lagano minutu-dvije kako bi riža otvorila pore, zatim uliti pola dl malvazije i miješati dok ne ishlapi. Nakon toga krenuti s podlijevanjem dok riža ne postane “al dente” ili po vašoj želji. U posebnoj posudi umijesiti žumanjke, papar, vrhnje za kuhanje i ribanac. U trenutku kada je riža gotova u istoj tavi dodati smjesu koju smo dobro zamiješali te lagano sve skupa homogenizirati (ali da se jaje u smjesi ne zgrušava). U trenutku serviranja na tanjur dodajemo prah od kave.